Uoči nastavka dijaloga Srbije i Kosova pod okriljem EU, koji je prekinut u studenome 2018. zbog uvođenja kosovskih stopostotnih carina na robu iz Srbije i ustrajavanja Srbije na kampanji za povlačenje priznanja Kosova, danas je održan virtualni sastanak na vrhu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Avdullaha Hotija. Domaćini sastanka bili su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, a na sastanku je sudjelovao i visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. On će s posebnim izaslanikom EU za dijalog Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom sljedeći četvrtak u Bruxellesu biti domaćin prvog neposrednog susreta Vučića i Hotija u okviru nastavka srpsko-kosovskog dijaloga, iako Vučić inzistira da je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, a ne Srbije i Kosova. Nastavak dijaloga prvotno je bio zakazan za nedjelju, ali onda je odgođen.
Ništa bez priznanja
Vučić je nakon sastanka izjavio da je to bio težak razgovor, tvrdeći da je kosovska strana u njemu iznijela nekoliko ultimatuma koje on, dakako, nije prihvatio. Delegacija Kosova, prema njegovim riječima, zahtijeva očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, poštivanje kosovskog ustava, trajno međusobno priznanje, članstvo u UN-u i da Kosovo priznaju one europske članice koje to još nisu učinile.
Vučić tvrdi da je kosovska delegacija tek nakon ispunjavanja tih uvjeta iskazala spremnost na razgovor o nestalima i ratnoj šteti, no on je na sastanku, kako je sam rekao, “nastupio hrabro” i odbio sve ultimatume.
- Spremni smo razgovarati o svim koracima koji bi popravili odnose između dvaju naroda, o protoku ljudi, roba, kapitala, ali ne prihvaćamo ultimatume. To nije moguće ni realno – poručio je Vučić, uvjeravajući da je srpska strana izložena “velikim pritiscima” i “nerealnim” zahtjevima kosovskih Albanaca, koji bi, kako je rekao, “željeli sve, a da Srbija ostane bez ičega”.
Hoti je naglasio da je normalizacija odnosa moguća samo ako Kosovo i Srbija poštuju međusobnu suverenost.
– Smatramo da dijalog nema alternativu i spremni smo sudjelovati u ravnopravnom dijalogu Kosova i Srbije – podvlači Hoti.
Uoči videosummita Vučić se u Parizu sastao s Macronom, s kojim je razgovarao o dijalogu Beograda i Prištine, putu Srbije u EU (Srbija tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje iako je Francuska na tome inzistirala) i pandemiji koronavirusa. Iako se u Beogradu tvrdilo da Vučić očekuje potporu Pariza pri zaštiti srbijanskih interesa u rješavanju kosovskog pitanja, Vučić je nakon sastanka izjavio kako bi bilo smiješno tvrditi da je Macron kad je riječ o Kosovu na srpskoj strani, jer nije, tvrdeći da francuski predsjednik ipak dobro shvaća poziciju Srbije. Vučić je pritom ustvrdio da mu je Macron pružio “nevjerojatno gostoprimstvo”, pokazavši mu svoje odaje, koje samo on koristi, čime je, kako smatra Vučić, pokazao “izuzetnu pažnju prema Srbiji”.
Oči u oči u četvrtak
Vučić je nakon sastanka s Macronom u razgovoru s novinarima nagađao o tome da kosovska delegacija sljedeći tjedan možda neće doći na nastavak dijaloga u Bruxelles, tvrdeći da će to pokazati Europi i svijetu kakvu ulogu zapravo igra druga strana.
Sastanak u četvrtak bit će prvi susret Vučića i Hotija uživo. Hoti je 3. lipnja postao kosovski premijer, a na sastanku bi se trebali obnoviti pregovori o sveobuhvatnom pravno obvezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
Obnovu dijaloga u Bruxellesu valja promatrati u kontekstu intenziviranja napora EU i SAD-a za postizanje rješenja kosovskog pitanja, nakon što su pregovori Beograda i Prištine zapali u slijepu ulicu. Novi krug pregovora u Bruxellesu, gdje kosovski čvor žele razriješiti međusobnim priznanjem dviju država, uslijedio je nakon odgode kosovsko-srbijanskog sastanka u Bijeloj kući, koji se u organizaciji američkog diplomata Richarda Grenella trebao održati 27. lipnja, ali je kosovska delegacija otkazala dolazak nakon što je Specijalizirano tužiteljstvo za Kosovo podiglo optužnicu protiv kosovskog predsjednika Hashima Thaçija.
Pregovori Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa pod okriljem EU započeli su još 2011., no dosad nisu dali opipljive rezultate. Beograd i dalje ne priznaje neovisnost Kosova, a Priština ne želi implementirati dogovor o osnivanju zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova, tvrdeći da je taj dogovor protuustavan.
Kakav hrabar čovek. Aj dođi u Glinu gde si držao govor, i obećao da ćeš se vratiti.