Summit Ukrajine i jugoistočne Europe u Dubrovniku u srijedu bio je ''show'' srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji nije ni trebao biti pozvan, rekao je u petak u Krakowu hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Milanović je u petak sudjelovao na summitu skupine Arraiolos, predsjednika zemalja Europske unije bez izvršnih ovlasti. Na skupu su, uz hrvatskog šefa države, sudjelovali i predsjednici Poljske kao domaćina skupa te Bugarske, Estonije, Grčke, Italije, Latvije, Mađarske, Njemačke, Slovačke i Slovenije. "Ja sam s Vučićem razgovarao na ručku u Tivtu i kad sam čuo da je pozvan u Dubrovnik, u sebi sam se nasmijao i rekao da to neće dobro završiti", kazao je Milanović novinarima, referirajući se na sastanak Procesa Brdo-Brijuni u utorak u tom crnogorskom mjestu.
VIDEO Vučić na summitu u Dubrovniku
U Dubrovniku je dan poslije održan sastanak zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine kojem su domaćini bili hrvatski premijer Andrej Plenković i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Na summitu je prihvaćena Dubrovačka deklaracija u kojoj je iskazana snažna podrška zemalja jugoistočne Europe Ukrajini.
Premda je ranije bilo najavljeno da će Srbiju predstavljati ministar vanjskih poslova, na skup u Dubrovniku ipak je došao srbijanski predsjednik. Milanović je kazao da je Vučić predsjednik države koja i dalje ima izravne veze s Moskvom, ne uvodi joj sankcije i koja ima neki svoj put.
VEZANI ČLANCI:
"Ali onda kako očekuješ da se taj Vučić usuglasi s deklaracijom koju su Plenković i njegovi suradnici neinteligentno sročili i gdje se spominju sankcije Rusiji. Zašto si onda zvao Vučića?" poručio je Milanović. "Morao si očekivati da će ti na neki način odbrusiti". "Postići to da ti ne kvari 'show' – a to je na kraju bio Vučićev 'show' – onda ili prilagodiš sadržaj i intonaciju tom gostu ili ga, pametnije, ne pozivaš".
Vučić je u Dubrovniku prije zajedničke konferencije za tisak Plenkovića i Zelenskoga dao izjavu za medije u kojoj je naglasio da je Srbija uspjela izmijeniti nekoliko bitnih točaka Dubrovačke deklaracije, između ostaloga da u njoj ne piše da se zemlje potpisnice obvezuju, nego se potiču da se usklade s mjerama EU.
Vučić je u Dubrovniku izjavio, govoreći o agresiji u Domovinskom ratu, i da "Srbija stvari vidi sto posto drukčije ili potpuno drukčije u odnosu na Hrvatsku". Milanović kaže da se i to moglo predvidjeti. "Ako ga zoveš, znaš da će intervenirati kod pitanja razaranja Dubrovnika", naglasio je Milanović.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović, koji je također sudjelovao na dubrovačkom summitu, imao je drugu poruku. U četvrtak je na društvenoj platformi X napisao da je taj grad bio žrtva tragičnih ratnih događanja, čemu je, "nažalost", pridonijela tadašnja politika Crne Gore. "Zato što je Milatović druga vrsta političara. Čovjek je realan", kazao je Milanović.
Hrvatskog su predsjednika kritizirali da je "četničkog vojvodu" Andriju Mandića, inicijatora crnogorske rezolucije o Jasenovcu, pozvao da dođe u Hrvatsku. Tako je interpretirana njegova rečenica da trojica tamošnjih političara nisu trebala biti proglašena nepoželjnima u Hrvatskoj.
Milanović je danas odgovorio da je njegova poruka u Tivtu, koju su čuli svi "koji razumiju hrvatski jezik, koji znaju slova, foneme, morfeme i koji znaju pročitati rečenicu i slušati ako imaju uši" bila da nije trebalo doći do proglašenja nepoželjnima "da je bilo pameti na strani Crne Gore." "Kako nije bilo pameti, došlo je do toga. Ljudi su sami izazvali to da su postali persona non grata. Mislim da im time nećemo naškoditi, nego im samo dići rejting među njihovim biračima u Crnoj Gori", naglasio je.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u lipnju rezoluciju kojom se osuđuje genocid u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije. Crnogorski parlament broji ukupno 81 zastupnika. Dokument je bio odgovor na podršku crnogorske vlade rezoluciji o Srebrenici koja je nešto prije toga usvojena u Ujedinjenim narodima. Hrvatska je tada oštro reagirala i upozorila da to može ugroziti europski put Crne Gore te trojicu prosrpskih političara proglasila nepoželjnim osobama u Hrvatskoj.
Moja poruka je bila i bit će: "Nemojte se petljati u naše unutarnje stvari kao što je Jasenovac, to ostavite nama. Budete li to radili, posljedice će biti ove. Ali to nije smetalo (predsjedničkom kandidatu Draganu) Primorcu i ostalim zamorcima da kažu da sam pozvao četničke vojvode u Hrvatsku. To se zove laganje."
VEZANI ČLANCI:
U vezi s time je li on sam trebao biti pozvan u Dubrovnik nakon što je premijer kazao da se po protokolu obično premijer i predsjednik ne nalaze na istim takvim događajima, Milanović je kazao da je "to bila njegova (Plenkovićeva) odluka" i da je u tom pitanju protokola "tehnički u pravu, ali da su mu svi drugi motivi prljavi". Na pitanje bi li došao da je bio pozvan kazao je: "Vjerojatno bismo se dogovorili da ne dođem."
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je u petak u Krakowu da nema favorita na ovogodišnjim američkim predsjedničkim izborima iako je prošli put otvoreno navijao za aktualnog predsjednika, demokrata Joea Bidena. Milanović je sudjelovao na sastanku neformalne skupine Arraiolos koja okuplja šefove država zemalja EU bez izvršnih ovlasti. Na skupu je sudjelovalo ukupno 11 predsjednika, a glavna tema skupa bila je budućnost transatlantskih odnosa, upravo uoči američkih predsjedničkih izbora 5. studenoga.
Na pitanje novinara nakon skupa ima li svojeg favorita, rekao je: "Nemam ovaj put. Zadnji put sam navijao za (američkog predsjednika Joea) Bidena. I to otvoreno, a sada ću šutjeti", kazao je. Na američkim predsjedničkim izborima sučelit će se demokratkinja Kamala Harris i republikanac Donald Trump. "Europa se mora malo osamostaliti. Mi sada ovdje ne možemo biti u panici tko će pobijediti na američkim izborima. Netko će pobijediti", kazao je.
Vezano uz dvije od tema skupa u Krakovu, Ukrajinu i proširenje zapadnog Balkana, Milanović je kazao da je "i dalje protiv vojnog uplitanja u taj sukob koji postaje opasan i nehuman". Ponovno je izrazio neslaganje s time da se Ukrajinu i Moldaviju prema EU gura ispred zemalja zapadnog Balkana "Kandidate na zapadnom Balkanu rastežemo i mrcvarimo već godinama. A te su zemlje puno izgledniji kandidati ako ćemo biti imalo realni", kazao je.
Crna Gora najdalje je dogurala u pregovorima o pristupanju EU. Srbija također vodi pregovore, Albanija i Sjeverna Makedonija tehnički su ih započele, BiH je kandidat, a Kosovo potencijalni kandidat kojega još uvijek nije priznalo pet zemalja Unije. S Ukrajinom i Moldavijom ove godine otpočeli su pregovori o pristupanju.
Mlaćenje prazne slame kako bi se što prije zaboravilo da je prije par dana tusti u Crnoj Gori imao svoj show i teško osramotio Hrvatsku.