Srbijanske vlasti razmatraju ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka. Ministar obrane Srbije Nebojša Stefanović izjavio je da se zalaže za “odmrzavanje redovnog vojnog roka” bez obzira na to što je to složeno političko pitanje koje neminovno, kako je naglasio, stavlja na test ekonomiju države.
Obavezno služenje vojske u Srbiji ukinuto je 2011. godine. Okruženi NATO-om Mogućnost povratka obveznog vojnog roka u Srbiji spominje se od 2018., ali nikada kao posljednjih tjedana pa stoga mnogi smatraju kako je to već gotova stvar i samo se čeka konkretan datum.
– To ima dobrih i loših strana. Neke od loših su što to samo u objektima i hrani košta oko 70 milijuna eura godišnje. Dobra strana je da će se popuniti neke vojarne koje su prazne i tako se vratiti život u neke manje općine – rekao je nedavno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ministar obrane Stefanović, koji je u prošloj srbijanskoj vladi bio ministar unutarnjih poslova, kazao je kako očekuje da do kraja godine bude donesena odluka o eventualnom “odmrzavanju” obveze služenja vojnog roka te da će se do tada znati svi detalji kako bi vojni rok izgledao.
– U idućim mjesecima očekujem da će glavni stožer imati konačne stavove kao najozbiljnija stručna institucija ove zemlje pozvana dati mišljenje o tome. Tada ćemo imati i formuliran stav kako želimo da vojni rok izgleda, odnosno što vojska vidi kao najbolji model redovnog služenja i koliko bi precizno, od razmatranih četiri do devet mjeseci, trebalo trajati – rekao je Stefanović za dnevni list Politika.
U proteklim godinama deset generacija nije uvedeno u rezervni sastav pa ti ljudi ne mogu biti upućeni ni na kakav zadatak, jer nisu završili ni osnovnu obuku i nemaju baš nikakvo znanje o vojsci. Pitanje je što Srbija uvođenjem obveznog vojnoga roka može i želi postići, ali i kako će na to reagirati države u okruženju.
Naime, Srbija ni na koji način nije ugrožena od bilo kojeg susjeda. Uz sve to ne smije se zaboraviti ni činjenica da je Srbija okružena državama NATO-a, a Europa i svijet zasigurno ne bi dozvolili novi rat na prostoru Europe. Uostalom, i službeni Beograd u više je navrata isticao kako nisu za novi rat te da su okrenuti suživotu i razgovorima.
I dok se proteklih godina o mogućem uvođenju obveznog vojnog roka u Srbiji u nekoliko navrata pričalo, ali se nikada ništa nije i konkretno napravilo, srbijanski politički analitičar Aleksandar Radić kaže kako je to sada vrlo realna opcija.
– Prema svemu do sada što se na ovu temu moglo čuti, politika je odluku o tome već donijela i sada se samo čeka da vojska napravi plan kako to provesti. Koliko vidim, jedino je sporno koliko dugo bi obvezni vojni rok trajao, odnosno hoće li biti četiri, šest ili čak devet mjeseci. Kao i datum od kada bi se on uveo. To ovisi, kao i svugdje na Balkanu, prije svega o dnevno-političkim interesima kao i mogućim izborima i slično. Međutim, zanimljivo je da na ovu temu nema nijedne izjave nekoga iz srbijanske vojske tko bi rekao koji su razlozi za takvo nešto, što se dobiva, što se očekuje i slično. Iz toga meni izgleda da vojska baš i nije za tu opciju, ali će morati provesti odluku politike – rekao je Radić.
Dodao je kako očekuje da će i susjedne države, kada Srbija donese tu odluku, početi donositi slične odluke. Bez obuke 10 generacija Analitičar Aleksandar Radić kaže da se sve okolne države suočavaju sa sličnim problemima te da bi ovakva odluka Srbije bila povod za istu takvu odluku i u Hrvatskoj.
Govoreći o srbijanskoj vojsci, Radić je istaknuo brojne probleme poput nedovoljne pričuve, više generacija koje nisu prošle obuku, ali i stalnog odljeva ljudi. Zbog toga profesionalni vojnik u Srbiji aktivno može raditi sve do svoje 53. godine, i to zato što tržište rada ne može „progutati“ toliki broj osoba koje bi završile na zavodu za zapošljavanje.
Tu je i problem s niskim plaćama, stambenim zbrinjavanjem… Vojska Srbije ima 30.000 vojnika od kojih je 11.000 profesionalaca. Raspolaže sa 113 zrakoplova, 51 helikopterom, 304 tenka, 120 borbenih vozila, 93 komada samohodne artiljerije…
Prema istraživanju organizacije Global Firepower, srbijanska vojska proglašena za najjaču vojnu silu u 2021. među državama bivše SFRJ. Srbija je tijekom proteklih godina nabavljala zrakoplove MiG-29, helikoptere, tenkove, topničko naoružanje, dronove, sustave Pancir…
Hrvatska ima profesionalnu vojsku, gdje dobrovoljno služenje funkcionira jako dobro. Fokus je na prosječnim plaćama od 1.500-2000 eura. To što Srbija vraća je njihova unutarnja stvar, samo što mogu očekivati odlazak ogromnog broja ljudi u Europu.