Predstavljajući izvješće Hrvatske narodne banke za 2013. godinu u Saboru, guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je danas da ta institucija radi sve što može na zaustavljanju negativnih gospodarskih kretanja. Unatoč nepovoljnom gospodarskom okruženju, HNB je prošle godine uspješno ostvarivala svoje zadaće u monetarnoj politici i superviziji banaka, pa je tako očuvana stabilnost cijena i tečaja.
- Ovo je interesantno izvješće, iz kojih su vidljivi loši pokazatelji države u svim segmentima, a dobri pokazatelji HNB-a. Postavlja se logično pitanje, je li centralna banka mogla zajedničkim projektima s Vladom značajnije utjecati da se pokrene gospodarstvo – pitao je guvernera HDZ-ov Ivan Šuker, a Vujčić mu je odgovorio da HNB čini ono što može.
- HNB već dulje vrijeme vodi politiku nulte kamatne stope kako bi potaknuo kreditiranje gospodarstva. Tako su kamatne stope pale na najniže razine otkad se vodi monetarna politika u Hrvatskoj, banke u HNB-u imaju višak likvidnosti od 5 milijardi kuna, ali ih ne plasiraju. Mi možemo konja dovesti do vode, ali ne možemo ga natjerati da pije. Banke neće ni po kakvoj kamati dati kredit, ako im se on neće vratiti – objasnio je guverner. Upozorio je da se svaki treći kredit ne vraća, ali i podsjetio da to nije samo hrvatski problem, budući su sve europske zemlje prije izbijanja krize dosegle takvu razinu duga da su poduzeća i građani prisiljeni na razduživanje.
Vujčić: Mi nismo izabrani od naroda
HDZ-ova Martina Dalić kao jedan od potencijalnih razloga izostanka reformi vidi to što Hrvatska još uvijek nije razriješila gradi li tržišnu ekonomiju ili nastavlja sa socijalizmom. - Središnja banka može gospodarskom oporavku pridonositi samo odgovornom monetarnom politikom koja jamči makroekonomsku stabilnost i kvalitetan nadzor nad poslovanjem hrvatskog bankarskog sustava. Iz izvješća se zaključuje da je HNB lani vodila svoju politiku upravo na taj način – primijetila je Dalić. HDSSB-ov Krešimir Bubalo zamjerio je HNB-u što nije sudjelovao u kreiranju nacionalne politike koja bi pokrenula gospodarstvo. Bubala zanima tko u Hrvatskoj upravlja mirovinskim fondovima, te jesu li oni usmjeravani ka poboljšavanju gospodarstva ili služe za čišćenje bankarskih bilanci.
Guverner se nije složio s tezom da HNB nedovoljno čini na pokretanju gospodarstva. - Kažete da smo tehnokrati, jesmo, što bismo drugo bili. Mi nismo izabrani od naroda, imamo mandat samo za ono što ste nam vi dali u zadaću – odgovorio je Vujčić Bubalu. Laburist Mladen Novak je pak HNB-u zamjerio što je "šutke promatrao agoniju građana koji su uzimali kredite u švicarcima". - Po nekim podacima, oko 30 milijardi kuna kredita vezano je uz švicarski franak, no vijeće mudraca HNB-a držalo se po strani – kazao je Novak koji je podsjetio i na 34 tisuće kuna plaće koju prima guverner HNB-a, zbog čega je, dodao je, on plaćeniji od predsjednika države i Vlade.
'Nitko me 2005. nije podržao u upozoravanju na rizike kredita u švicarcima'
Vujčić je Novaka podsjetio da je 2005. za saborskom govornicom kao viceguverner upozorio na rizike kredita u švicarcima. - Nitko me nije podržao, dapače, rečeno je da Vujčić želi uskratiti građanima jeftine kredite i od buhe pravi slona. Onda je došao slon, ali sasvim sigurno mene ne treba pitati za to – rekao je guverner. HNS-ova Nada Turina Đurić je pak poručila da HNB nije ili ne bi smjela biti otok, a još manje neko elitno društvo, već bi trebala biti dio ukupnog sustava institucija, ponajprije Vlade. Guverner Vujčić odbio je kritike Damira Kajina o sanaciji i prodaji banaka u drugoj polovici devedesetih godina.
- To je bilo nužno da bi se sačuvali depoziti građana i tvrtki. Mislim da je pitanje trebamo li imati državne ili privatne banke davno razriješeno. Godinama smo tvrdili da smo pogriješili, no pogledajte što se dogodilo s državnim bankama u Sloveniji i s jedinom značajnom državnom bankom u Hrvatskoj, koju smo morali dva puta dokapitalizirati, a morat ćemo i treći put – najavio je guverner.
>> Lalovac opet napao Vujčića: HNB bi mogao biti izdašniji prema državi
da precijenjenom kunom uništava državu