Hrvatska narodna banka očekuje lagani oporavak BDP-a od 0,3% u 2013. godini, ali brojni su rizici koji zemlju vuku prema dolje, što bi donijelo petu godinu uzastopnog pada.
Moguć rast kamata
Investicije su jedini prostor koji može donijeti skromni pozitivni predznak, ali da bi one dale rezultata, država mora provesti radikalne strukturne reforme, poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić. Pred Hrvatskom je na duge staze sumorno razdoblje: HNB procjenjuje da će se visoka nezaposlenost od 20 posto zadržati i nakon 2013. godine, plaće isplaćene u listopadu 2012. realno vrijede kao i one iz prve polovice 2005. godine. Država će zbog bolje naplate poreznih prihoda i većeg PDV-a ove godine smanjiti deficit 0,7% BDP u odnosu na prošlu godinu, ali već iduće godine slijedi fiskalna ekspanzija i povećanje deficita na 20 milijardi kuna.
Naoružan nizom brojki i procjena, za koje je malo reći da predstavljaju “50 nijansi sive”, guverner HNB-a napominje da najveći rizik u idućoj godini dolazi od gubitka investicijskog rejtinga, što bi mogao biti odgovor rejting agencija na povećanje rashoda, javnog duga i deficita u proračunu za 2013. godinu. HNB će, tvrdi, kao i dosad održavati i braniti stabilnost tečaja na sve moguće načine.
– Gubitak rejtinga otežao bi pristup financijskim tržištima, no i u takvim uvjetima, mi bismo bili pripravni i spremni održati stabilnost tečaja. No, treba biti svjestan da bi takav razvoj događaja donio rast kamata i troškova financiranja – poručio je Vujčić.
Ništa bez Komisije
Glavni problem države nije količina novca u optjecaju, likvidnosti ima dovoljno, nego izostanak strukturnih reformi.
– Stvari treba radikalno mijenjati. Znam da ni Rim nije sagrađen u jedan dan, ali zemlja koja je padala 15 godina i izbjegavala reforme, nema vremena za postupno mijenjanje – istaknuo je Vujčić. Njegov je savjet Vladi i ministrima da uzmu izvještaje Svjetske banke i Svjetskog gospodarskog foruma, koji su Hrvatsku stavili na začelje među zemljama srednje i istočne Europe, i počnu reforme.
– Nisu državne investicije loše same po sebi, štoviše, u sektoru energetike su potrebne, ali nije uputno oslanjati se samo na njih. Privatne su investicije ključ dugoročnog oporavka jer su i državi i javnim poduzećima mogućnosti zaduživanja ograničene. Nema stranog investitora koji nije čuo tri tužne priče iz Hrvatske – kazao je Vujčić u razgovoru s novinarima.
– HNB je spreman kreirati dodatnu likvidnost ako zatreba. Banke kažu da interesa za nova ulaganja nema – kaže Vujčić. Proračun za 2013. posljednji je koji je krojen u Zagrebu. Svi drugi morat će se raditi s Europskom komisijom. Procijeni li Komisija da u Hrvatskoj postoje pretjerane neravnoteže, možemo doći u sličnu situaciju kao i Mađarska – da nam uskrate korištenje strukturnih fondova.
>> A. Todorić: Novac je preskup, Vujčić: Ali ne samo u Hrvatskoj
Uz bilo koji porast BDP a na smrt su osuđeni oni koji se nalaze u skupini nezaposlenih i ne ostvaruju dovoljno prihoda za život.Gledajući dugoročno moramo predpostaviti kako će ta skupina uzalud lutati za poslom jer ih je društvo proglasilo tehnološkim viškom. Rijetko neko od tih će shvatiti svoje dosege i pokušati se obrazovati do potrebne razine. Jedina njihova nada je da ta autanazija bude brza i bezbolna.