Vujčić: Robotizacija će ukloniti problem nedostatka radne snage

Panel-rasprava u sklopu konferencije “Hrvatska kakvu trebamo – 5 godina u EU” u organizaciji Večernjeg lista o gospodarstvu vodila se na temu jesmo ili uopće nismo proveli reforme te kako odgovoriti na izazove rada na europskom tržištu.

Iskorak gospodarstva u razdoblju kada je novac jeftin i ima ga na tržištu, složili su se panelisti, može se ostvariti jedino provođenjem reformi čiji je cilj povećati atraktivnost Hrvatske za ulaganja.

Rast na kratki rok

– Bilo je dovoljno promijeniti plansku ekonomiju u kapitalističku da bismo postigli rast, ali samo na neko vrijeme. Poslije smo rasli na akumulaciji duga, ali samo do trenutka kada je dug postao prevelik. Ulazak u eurozonu ponovno će donijeti određeni rast, ali opet na kratki rok. Sada rastemo sporije, ali barem na zdravijim osnovama jer se razdužuju banke, stanovništvo i država, ali da bi se rast ubrzao na održivoj osnovi, nužne su strukturne reforme. Toliko se duboko protivimo reformama da smo protiv njih iako se još nikada nisu provodile – poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Panelisti su istaknuli problem prevelike rascjepkanosti lokalne vlasti koja je prepreka za ulaganje, da državna uprava nema sustava nagrađivanja ni otpuštanja, kao i to da su zdravstvo i mirovinski sustav dugoročno neodrživi. Ipak, ključni izazov i gorući problem već je danas tržište rada. Vujčić drži da će tržište rada biti nešto najdinamičnije što će se događati u idućih pet do deset godina pri čemu kao konačno rješenje vidi robotizaciju koja će ukloniti problem nedostatka radne snage. U međuvremenu je nužno provesti temeljite reforme, kaže predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

– Za vrijeme krize izgubljeno 100.000 radnih mjesta, a nijedno u javnom sektoru i s tim se nismo suočili. Nedostaje nam ciljane radne snage u obrtničkim zanimanjima, ali lokalne vlasti ne otvaraju tražene smjerove u školama. Plaće su dignute na uštrb ulaganja, a to ne drži vodu na dulji rok. Mora se odustati od visokih poreza na plaće, rad je nešto što nas čini sposobnima, to nije nešto treba oporezivati da bismo spriječili bogaćenje – kaže Deranja. I ministar gospodarstva Darko Horvat priznao je da gospodarski rast od 2,2 posto nije dovoljan, ali i podsjetio da prvi put trošimo manje nego što imamo.

– Svjesni smo da samo realni poduzetnički privatni sektor može donijeti zdravu sliku gospodarskog rasta. Do kraja godine moramo za poduzetnike raspisati natječaje do otprilike 1,6 milijardi kuna i na proljeće sljedeće godine im tu alokaciju podijeliti – rekao je Horvat. Poduzetnik i aktivist Nenad Bakić zaključio je da Hrvatska mora prestati s mitomanijama poput one o neoliberalnom kapitalizmu, dok je, kako tvrdi, neosporna činjenica da je Hrvatska druga ekonomski najneslobodnija zemlja EU poslije Grčke.

Ključan je transfer znanja

– Mi nismo osvijestili da su doznake naših radnika u inozemstvu postale dvostruko veće od direktnih stranih ulaganja iz inozemstva. To je neodrživa stvar – rekao je Bakić te dodao da strane investicije donose i transfer znanja, koji nam je ključan jer je jedan od problema i u činjenici da ni domaći menadžment nije konkurentan. Bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je nužnost bržeg povlačenja novca iz EU te upozorio da se u tom području nepotrebno stavljaju nove ograde.

– Imao sam iskustvo s jednim načelnikom općine koji je dobio odobrenje za EU projekt od milijun i pol eura, ali nije mogao dobiti kredit za sufinanciranje projekta jer se projekt u jednom dijelu odnosi na usluge. To je katastrofa – rekao je Grčić zapitavši se zašto je Vlada ukinula Fond za sufinanciranje EU projekata koji je on osnovao.