Vujčić: Umjesto egzotične dobivamo svjetsku rezervnu valutu

Mi de facto 1. siječnja stupamo u drugo najbogatije gospodarstvo na svijetu, po BDP-u per capita. EU je najveći izvoznik na svijetu. A euro, vrlo jasno, druga najvažnija valuta na svijetu, iza američkog dolara. Dolar dominira po tome gdje ljudi drže svoje rezerve, slijedi euro, pa funta, a sve druge manje su važne – počeo je svoju prezentaciju guverner HNB-a Boris Vujčić te zahvalio dosadašnjem ministru financija Zdravku Mariću na suradnji na projektu ulaska u eurozonu, kao i svemu što su proteklih godina, kako je rekao, napravili zajedno.  

- Mi praktički 1. siječnja 2023. prvi put dobivamo kao vlastitu valutu rezervnu svjetsku valutu. Kuna spada u „egzotične“ valute, iz statusa egzotične stupamo u status rezervne svjetske valute. To znači puno povoljnije uvjete zaduživanja. Kad idete na obveznicu, ljudi su spremniji na niži prinos kad imate rezervnu valutu nego tu egzotičnu. Najveći financijski rizik u proteklih 30 godina apsolutno je bio tečajni. HNB je osiguravao sva kućanstva, gospodarstvo i državu od tečajnog rizika. Euro znači puno veću otpornost na financijske šokove, što je ključno u trenucima krize i dobivamo širi prostor za aktivno vođenje monetarne politike – rekao je guverner. 

ECB, napomenuo je, ima puno veći prostor nego što može imati jedna središnja banka koja se mora koncentrirati na stabiliziranje egzotične valute. Vujčić je prošao i kroz kronologiju uvođenja eura te podsjetio da mastriške kriterije ispunjavamo od 2016. kontinuirano.

- I ispunjavat ćemo ih i ove i sljedeće godine. Postali smo jedna stabilna zemlja i zato nam i vjeruju jer smo to dokazali, ne u jednoj, nego u šest godina – kazao je Vujčić te otkrio da su pripremili nacrt etičkog kodeksa u kojem će pozvati sve poslodavce da trenutak konverzije ne koriste za manipulaciju cijenama.

Najavio je da od ponedjeljka kreću s kovanjem prvih kovanica eura te će raditi 24 sata dnevno u tri smjene do kraja godine kako bi sve bilo spremno. Drugi veliki zahtjev bit će povlačenje sadašnjih novčanica.

- Ja sam jučer bio u restoranu koji ima cijene i u kunama i u eurima, samo nije bio taj tečaj po kojem ćemo svi konvertirati cijene – otkrio je Vujčić. 

Kaže kako je inflacija, koja je krenula krajem prošle godine, već i prije rata u Ukrajini, pogodila zemlje koje nisu u eurozoni na način da su krenule s deprecijacijom i rastom kamata.

- Međutim, kako tržišta znaju da je Hrvatska na putu u eurozonu i ima tečaj konverzije, kamatne stope nikad nije pomakla i nikad nije imala pritisak na tečaj – konstatirao je. 

Ostale zemlje EU izvan eurozone dižu kamatne stope i kontinuirano moraju deprecirati valutu. U Poljskoj su tako, ističe, kamate na stambene kredite na 7,5 posto, A u Češkoj i Bugarskoj između 4,5 i 5 posto.

- To najbolje ilustrira kolika je korist za malu zemlju ulazak u eurozonu – zaključio je guverner. 

U izjavama koje je dao nakon izlaganja istaknuo je da će konverzija biti automatska od 1. siječnja te će svi krediti koji nisu u eurima konvertirati u eurske po tečaju koji je utvrđen. Fiksna kamatna stopa ostat će ista, a prilagodba varijabilne radit će se na način da potrošač ne bude u lošijoj poziciji nego prije konverzije.

>> VIDEO Nepravilnosti u Klasičnoj gimnaziji: Nastavnica je izjavila da su od nje tražili da promijeni zaključene ocjene, slučaj prijavljen i policiji