Do 1991. godine Vukovar je nosio epitet ''grada sporta, zelenila i mladih“. Vukovar je, prema svim pokazateljima, važio za jedan od razvijenih gradova uopće u bivšoj državi.
Danas, 24 godine poslije, Vukovar je i dalje grad zelenila i sporta, ali je zato sve manje mladih. Od nekadašnjih industrijskih giganata ostale su tek sjene, a neke su, poput Vuteksa, i nestale. Agresija na Hrvatsku svoju najžešću silinu pokazala je upravo na Vukovaru koji je u nekoliko mjeseci potpuno razrušen. Od nekada uređenoga i sređenoga grada Vukovar je porušen do neprepoznatljivosti, nije postojala ni jedna čitava kuća, zgrada, ulica…
I danas je u gradu, koji je najvećim dijelom obnovljen i umiven, vidljiv niz ratnih ožiljaka. Zbog svega toga Vukovar je bio i jedna od središnjih točaka hrvatske optužnice protiv Srbije za počinjeni genocid 1991. godine. Grad je u ljeto i jesen 1991. godine gotovo tri mjeseca bio opkoljen i svakodnevno granatiran teškom artiljerijom. Česti su bili i zračni napadi JNA zrakoplovstva. Grad je pogodilo na stotine tisuća granata. Među prvim objektima u Vukovaru stradali su bolnica, Radnički dom, katolička crkva, vodotoranj. U to vrijeme u vukovarskoj bolnici nalazilo se već 300 ranjenika. Procjenjuje se kako se na širem prostoru oko Vukovara nalazilo više od 600 tenkova i oklopnih transportera, više tisuća odlično naoružanih četnika i mobiliziranih rezervista.
Obranu Vukovara činilo je nekoliko stotina pripadnika Zbora narodne garde i policije te oko 1000 dobrovoljaca bez vojnog iskustva i loše naoružanih. U obrani Vukovara tijekom okruženja sudjelovalo je oko 1800 branitelja. Trećina branitelja uspjela se u manjim skupinama probiti iz Vukovara, oko 500 do 600 je poginulo, a ostali su zarobljeni ili ranjeni. Obrana grada trajala je do 18. studenoga 1991. godine kada započinje drugi dio vukovarske havarije. Tada je počinjen niz stravičnih zločina, među kojima se ističe strijeljanje 200 ranjenika i civila na Ovčari. Masovne grobnice otkrivene su na više lokacija širom grada. Sa slomom obrane više od 5000 osoba odvedeno je u brojne logore u Srbiji, gdje su pretrpjele teška zlostavljanja. Mnogi se iz tih logora nisu ni vratili.
Tijekom agresije na Vukovar poginula su 1664 branitelja i civila. Na popisima nestalih još uvijek se nalazi više od 300 Vukovaraca. Ratne strahote u podrumima i skloništima proživjelo je oko 3500 djece. Od nekadašnjeg prijeratnog grada od oko 45.000 stanovnika Vukovar danas, prema popisu stanovništva, broji oko 28.000 stanovnika. Realna brojka Vukovaraca kreće se nešto više od 20.000 stanovnika, s tim da je taj broj iz dana u dan manji jer se mnogi, u potrazi za poslom, odlučuju na odlazak.
>>Srbija haašku odluku čeka pod teretom Vukovara
>>Pupovac: Zločini jesu počinjeni, ali genocida, na sreću, nije bilo
U Hrvatskoj ubijeno 16.000 osoba, 37.000 ranjenih, 2000 žena silovano, 200.000 Hrvata je raseljeno, kroz srbočetničke logore prošlo 30.000 ljudi, 37.000 ratnih invalida. porušeno 122 Katoličke Crkve, na Vukovar ispaljeno 1,5 miliona granata! otkriveno 156 masovnih grobnica, ratna šteta 32 milijarde eura.