Vukovar ostaje bez oko 6,5 milijuna eura EU novca

Prije nekoliko godina predstavljen je tzv. intervencijski plan u sklopu kojega je pet gradova u Hrvatskoj (Beli Manastir s općinom Darda, Benkovac, Knin, Petrinja i Vukovar) trebalo bespovratnim sredstvima iz EU realizirati neke od važnih projekata. Slijedom toga Vukovaru je bilo namijenjeno oko 20 milijuna eura (oko 150 milijuna kuna) od kojih će barem trećina sredstava ili oko 6,5 milijuna eura (oko 50 milijuna kuna) ostati neiskorišteno. Vukovarske gradske vlasti su intervencijskim planom zamislile rekonstruirati zgradu Radničkog doma u Borovu naselju, obnoviti nogometni stadion u Vukovaru, sagraditi centralnu kuhinju za prehranu djece u vrtićima i gradsku tržnicu, realizirati projekt Adica…

Spomenik gradonačelniku

Najveći dio novca bio je namijenjen za gradnju nove zgrade Ekonomske škole Vukovar koja je, prema prijašnjim planovima, trebala imati kapacitet za 480 učenika, 20 specijaliziranih učionica, jednu učionicu opće namjene, praktikum, kabinet, knjižnicu, trodijelnu školsku sportsku dvoranu, malu dvoranu… Troškovi gradnje škole procijenjeni su svojedobno na oko 100 milijuna kuna, s time da bi 50 milijuna kuna bilo osigurano sredstvima iz intervencijskog plana. Slijedom toga potpisan je i ugovor s tvrtkom Presoflex gradnja iz Požege koja se u međuvremenu povukla iz projekta te je cijeli projekt gradnje Ekonomske škole Vukovar sada pao u vodu radi čega će znatan novac iz EU ostati neiskorišten.

– To je je još jedan pokazatelj i dokaz da se u vukovarskoj gradskoj upravi radi nekvalitetno i neplanski. Projekt gradnje Ekonomske škole bio je nepotreban jer se radi o školi čija je zgrada prije nekoliko godina energetski obnovljena, a sagrađena je i školska sportska dvorana. Uz to i broj učenika te škole iz godine u godinu pada, tako da uopće nije bilo razloga da se ide u gradnju nove škole. Gradonačelnik Penava to je radio radi sebe, jer on je nekada bio profesor i ravnatelj te škole te je inzistirao na projektu želeći si podići spomenik. Radi svega toga, sada neće biti ni te škole, a novac iz intervencijskog plana će propasti – rekao je predsjednik vukovarskog HDZ-a Nikola Mažar.

Dodao je da je taj projekt samo nastavak nepotrebnih projekata Grada Vukovara koji ne donose nikakvu dodanu vrijednost niti bilo kakvu financijsku dobit, poput zgrade visoke 200 metara, osvijetljenih dizalica, čarobne šume… Prema njegovim riječima, riječ je o megalomanskim i nepotrebnim projektima, dok se u isto vrijeme ne razmišlja i ne radi ništa kako bi se pokrile stvarne potrebe građana i poduzetnika.

– Za taj propust i činjenicu da će 50 milijuna kuna ostati neiskorišteno netko bi morao odgovarati. Vlada RH, resorno Ministarstvo i EU napravili su svoje, ali ne i Grad Vukovar. Najveći krivac je zapravo gradonačelnik Penava koji je na čelu nesposobne gradske uprave. Sve to, kako se i što radi, govori da nema odgovornosti i strateškog planiranja – rekao je Mažar.

I predsjednik vukovarskog HNS-a i gradski vijećnik Nenad Bučko smatra da je projekt gradnje Ekonomske škole bio nepotreban i da je novac mogao i morao biti bolje iskorišten.

Krivac je tvrtka

– To je pogrešna politika, a izgubljeni novac rezultat je takve politike. Najgore je što je uvijek netko drugi kriv i što se uvijek traži neki drugi krivac. Jednom je kriva Vlada, drugi put ministarstva, onda neka tvrtka kao sada, a nikada nisu krive pogrešne odluke gradske uprave i gradskih čelnika. U ovom slučaju glavni krivci su gradonačelnik Vukovara i Grad Vukovar – rekao je Bučko napominjući kako bi netko za taj propust morao odgovarati i snositi posljedice.

Prozvani gradonačelnik Vukovara Ivan Penava istaknuo je da je glavni krivac tvrtka Presoflex gradnja, s kojom je potpisan ugovor, a poslije je otišla u stečaj. Pojasnio je da je prethodno bila zatvorena financijska konstrukcija za gradnju škole, ali da je sa stečajem te tvrtke sve palo u vodu. Radi nastale štete, gradske vlasti su aktivirale bankovnu garanciju, a pokrenut će i sudski postupak protiv tvrtke kako bi se nadoknadio barem dio nastale štete. Pojasnio je da se, prema ugovoru, projekti iz intervencijskog plana moraju realizirati do kraja 2023. kako bi se iskoristila EU sredstva. Ako projekt do tada ne bude završen, drugi rok je kraj 2026. godine do kada se mora završiti i tada se sredstva iz EU ne moraju vraćati. Međutim, ako i do kraja 2026. godine projekt ne bude završen, tada se novac dobiven od EU mora vratiti bez obzira na to u kojem stupnju realizacije projekt bio.

– Veći dio novca iz intervencijskog plana je iskorišten, ali dio novca, oko 50 milijuna kuna, nećemo iskoristiti. Od gradnje Ekonomske škole smo radi prevelikog rizika na kraju morali odustati. Vidjet ćemo što će donijeti sudski pravorijek, od kojeg ne očekujemo previše jer je upitno što od vrijedne imovine ta tvrtka još ima. Upravo stoga već u veljači idemo u rebalans proračuna, a sve s ciljem da možemo realizirati dva planirana projekta u Adici ukupne vrijednosti oko 30 milijuna kuna – rekao je gradonačelnik Ivan Penava.