Vukšić: Branitelji su pljuvali na mene kad sam ih pitao zašto prosvjeduju

Nakon burnog početka saborskog jutra, zastupnici su krenuli s raspravom o Izvješću o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2013. godinu.

Ministar branitelja Predrag Matić naglasio je da su u izvještajnom razdoblju izvršene sve obaveze koje zakon predviđa prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata. U 2013. godini bilo je 78.158 korisnika trajnih novčanih prava, za što je isplaćen iznos od 694,814.000 kuna. Prosječno je mjesečno bilo 57.238 korisnika osobne invalidnine, za što je isplaćeno 220 milijuna kuna. Opskrbnina je isplaćeno 5689 u iznosu od 75,132.000 kuna. Obiteljsku invalidninu ukupno je prosječno koristilo 7644 korisnika, za što je isplaćeno 236,440.000 kuna. Uslugu osobe za pružanje njege i pomoći koristilo je 437 osoba, za što je isplaćeno 28,949.000 kuna.

– U 2013. odobrena je isplata ukupno 3050 jednokratnih novčanih pomoći u iznosu od 7,779.000 kuna. Tijekom te godine sufinancirana je nabava 89 ortopedskih pomagala za 75 hrvatskih ratnih vojnih invalida, na što je utrošeno milijun i pol kuna. Isporučeno je i 10 automobila za stopostotne invalide prve skupine, za što je utrošeno 1,61 milijun kuna. Riješeno je 212 zahtjeva za dodjelu stana ili stambenog kredita, za što je utrošeno 34,82 milijuna kuna – objasnio je Matić te dodao da su u 2013. godini mirovinu koristila 72.152 korisnika, a prosječna mirovina za 2013. bila je neto 5.377,55 kuna. Invalidsku mirovinu primilo je 58.127 korisnika, obiteljsku mirovinu 13.587 korisnika, a pravo na najnižu mirovinu koristilo je 438 korisnika. Za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja utrošen je 21,81 milijun kuna. Pravo na besplatne udžbenike koristilo je 17.377 djece, za što je utrošeno 24,121 milijun kuna. Na zapošljavanje branitelja kroz programe stručnog osposobljavanja i ostale mjere utrošeno je 33,221 milijun kuna.

– Tijekom 2013. otkrivena su četiri spomen-obilježja mjesta masovnih grobnica i identificirani posmrtni ostaci 10 hrvatskih branitelja. Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru sada je ukupno pokopano 916 osoba, a u izvještajnom razdoblju njih 19 – navodi ministar te je nabrojio i ostalu potrošnju, zaključivši kako je ukupno u 2013. godini za provedbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iz državnog proračuna utrošeno 5.923,078.806,75 kuna.

HDZ–ov Josip Đakić, predsjednik Odbora za ratne veterane, zamjerio je što se svake godine sredstva za stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje branitelja smanjuju.

– Očito je da objava Registra branitelja nije ispunila svrhu jer se broj evidentiranih branitelja iz godine u godinu povećava. Što govori činjenica da je od trenutka objave registra do danas broj branitelja povećan za 2000, unatoč činjenici da je izmjenama i dopunama Zakona iz 2009. godine propisana zabrana stjecanja statusa branitelja – čudi se Đakić te dodaje kako bi radi što bržega stambenog zbrinjavanja branitelja trebalo razmotriti mogućnost dodjele ili otkupa praznih stanova koji su u državnom vlasništvu te iznalaženja potrebnih sredstava za dovršetak izgradnje započetih stambenih jedinica.

''Branitelji su pljuvali po meni''

Nezavisni Branko Vukšić kazao je da je pretrpio niz pogrda, psovki i prijetnji od branitelja koje je tražio da mu objasne zašto prosvjeduju, čak su, kaže, i pljuvali po njemu.

– Smeta me kad čujem poruke upućene s visoka braniteljima, posebno invalidima, smeta me kada se poruke "a što bi oni htjeli" šalju obiteljima poginulih branitelja. Htjeli bi, pobogu, ono što nemaju, zdravlje i život, htjeli bi normalan život. To im, naravno, društvo ne može vratiti, ali im može i mora osigurati dostojanstven život, kao što bi trebali osigurati dostojanstven život svim invalidima i bolesnima bez obzira na to gdje su i zbog čega oboljeli – kaže Vukšić te dodaje da ga smeta i što institucije pa i Vlada "sebe proglašavaju mjerilom svega, i pameti i domoljublja i širokogrudnosti i znanja i razumijevanja".

– A što je to što me smeta u ophođenju, ne branitelja već uglavnom njihovih najglasnijih predstavnika šefova braniteljskih udruga, članova raznih stožera od onih iz 2001. do ovoga u Savskoj? Smeta mi isključivost, smetaju mi ultimatumi koje postavljaju, smetaju mi prijetnje koje zvuče oporo. Pojasnite mi kako zvuči rečenica: "Imali smo krvavi Uskrs, a mogli bismo imati i krvavi Božić", izrečena uoči prošlog Božića u šatoru u Savskoj. Kako zvuči rečenica: "Idemo na Markov trg pred Vladu ili će otići oni s Markova trga ili ćemo otići mi. A mi nećemo otići." To može zvučati kao prijetnja od koje su se mnogi naježili. Vjerojatno je prijetnja izrečena da se mnogi naježe, ali je izazvan suprotni efekt – zamjera Vukšić kojemu smeta i način na koji se branitelji ophode s ministrom Matićem i njegovim suradnicima te sumnjaju u ministrov ratni put.

– Kako to da jedni imaju pravo sumnjati i bacati u blato sve što požele, a oni drugi koji sumnjaju a priori su izdajnici, nedomoljubi ili jugosmradovi – zanima Vukšića koji zaključuje kako za isti stol, ali bez ucjena, moraju sjesti premijer i Vlada, braniteljske udruge, predsjednik Sabora i novoizabrana predsjednica.

HDSSB-ov Dražen Đurović osjetio je potrebu da pojasni kako se to narušava dignitet Domovinskog rata.

– Pa, evo, navest ću vam ja konkretan primjer. Sinoć je policija u Splitu, 20-ak naoružanih policajaca, oskvrnulo spomenik poginulim braniteljima 9. bojne HOS–a u Splitu i odštemalo natpis koji je bio dio tog spomenika – podsjeća Đurović te dodaje kako se, bez obzira na to što mislili o sloganu "Za dom spremni", ne smije zanemariti smrt tih 46 ljudi u Splitu za koje je podignut spomenik.

– Ako branimo i ne dopuštamo da se oskvrnu oni spomenici iz Drugog svjetskog rata na kojima se također nalaze neki simboli totalitarizma, na kojima se također nalaze neki gotovo pa smiješni tekstovi, tekstovi koji veličaju partiju, koji veličaju komunističko društvo, zašto nemamo onda isti takav stav i prema spomenicima koji se odnose na Domovinski rat i na one koji su ginuli u tom Domovinskom ratu – pitao je Đurović zaključivši kako takvo ponašanje u Splitu također narušava dignitet Domovinskog rata. Vukšić mu je rekao kako se nikako ne slaže s njime jer vjeruje da je policija to mogla napraviti, doduše uz rješenje suda, pogotovo jer ne vidi vezu slogana "Za dom spremni" i Domovinskog rata.

Pridružite se ili ih pustite na miru

HDZ-ov Dujomir Marasović obrušio se Vukšića optuživši ga da napada branitelje.

– Da oni prijete i da su prijetili, pa kako vas to nije sram uopće reći? Ja zaista ne razumijem kako vas to nije sram reći? Pa mirni su k'o janjci, što se kaže. Zapovjednika Hrvatske vojske Gotovinu odveli u Haag i generale, nitko nije izlog razbio i cijeli niz ovih godina što su to branitelji ikome napravili i jesu li stvorili ikakav nered? Nisu. A imali su stotinu razloga da to  naprave ili ne naprave. I sad su oni neka prijetnja. Ma molim vas lijepo! Branitelji su nečim nezadovoljni, protestiraju. Pa neka protestiraju. Koliko? Šest godina u šatoru. Pa nisu izašli s toljagama ni s puškama na Trg bana Jelačića, u šatoru tamo nešto rade. Što se vas tiče, pridružite im se ili ih pustite na miru – kritizira Marasović Vukšića.

Vukšić mu je odgovorio da nije napao branitelje, da mu izvrće riječi, ali da rečenicu "Imali smo krvavi Uskrs, možda ćemo imati ili nemojte da imamo i krvavi Božić" on jest shvatio kao prijetnju.

– Vi biste htjeli da ja držim samo jednu stranu ili da zašutim. Ili idem pod šator ili nek' se ostavim ćorava posla i govorim o braniteljima. Prije sam govorio da su mi mnogi rekli da šutim. Neću, gospodine Marasoviću, kao što i vi ne trebate šutjeti – odgovorio mu je Vukšić.

Nezavisni Damir Kajin kazao je da svi oni koji se okupljaju u Savskoj imaju pravo na to.

– Može li država u još većoj mjeri izaći u susret hrvatskim braniteljima? Teško. Ako može, onda mora. Je li ova Vlada ukinula ijedno pravo hrvatskim braniteljima? Nije. Ako jest, treba nepravdu ispraviti. Možda bi trebalo ispraviti i onu nepravdu koju je spram hrvatskih branitelja učinio HDZ kada je tamo negdje 2010. ili 2011. umanjio braniteljske mirovine u iznosu većem od 5 tisuća i nešto kuna za 10 posto. Vidite, gospodo, i mene smeta kad se politizira pravima braniteljima – primijetio je Kajin dodavši kako mu smeta i što borci NOB-a nisu u cijelosti izjednačeni s hrvatskim braniteljima.

– Mene smeta isto kada aktualna predsjednica govori u izbornoj noći da je pobijedila domoljubna Hrvatska. Zar oni ljudi koji nisu glasali za aktualnu predsjednicu nisu domoljubi – dodaje on zaključivši kako vjeruje da branitelji ipak nisu marginalizirani kako oni to kažu.

– Njihovo je pravo da protestiraju, da prozivaju, a obveza svake Vlade jest da poštuje njihovu žrtvu, da poštuje njihovu muku, da poštuje njihovu ranu i da pokuša zaliječiti, ako je to moguće, njihovu bol. Ali Domovinski rat nije vlasništvo nikoga. Ako želimo da bude od svih nas, mora se zapravo poštovati svakoga. Mene ne morate. Nitko nema ekskluzivno pravo na istinu. Samim time valjda nitko nema ni ekskluzivno pravo na Domovinski rat – kaže Kajin, a HDZ-ov Josip Đakić ga ispravlja dodavši da je i ova Vlada skinula deset posto mirovine braniteljima, a i neka su druga prava, nastavlja, otišla u zaborav pod ovom vladom.

''Demagogija na djelu''

– Ja sam siguran da se s braniteljima dobro razgovara da bi bili spremni za stezanje kaiša još 10 posto, a ako treba i više. Ali, zamislite, mi financiramo one ljude po povlaštenim mirovinama, jugo oficire, djelatnike savezne administracije koje su razoružale Hrvatsku, koji su radili protiv Hrvatske. I oni su sad na povlaštenim mirovinama i o njima ne govorimo. E to mi trebamo govoriti, demagogija je na djelu – nadovezao se HDZ-ov Dujomir Marasović koji se ne slaže s Kajinovom željom izjednačavanja boraca iz NOB-a i branitelja jer su se prvi borili pod zvijezdom petokrakom.

– Ja tražim od Hrvatskog sabora da u isti ravan stavimo sve fašističke znakove i simbole i, ako trebamo, skidati ih u Hrvatskoj skidajmo ih, ali ako ima države, moraju se jutros skinuti sve zvijezde crvene petokrake u Hrvatskoj sa zidova, ploča i sa svih spomenika inače nema države – tvrdi Marasović, a Kajin mu odgovara da se nada da ga predsjednik njegove stranke Tomislav Karamarko neće poslušati ako dobije izbore, jer antifašizam nije komunizam.

– Komunizam je totalitarizam zasigurno. Nije moguće staviti znak jednakosti, kao što biste vi rekli, između te crvene zvijezde petokrake, svastike ili fašističkog ''fašija'' – dodaje Kajin.

SDP-ov Željko Jovanović smatra da "skriveni razlozi koji dominiraju ovim prosvjedom nemaju nikakve veze s pravima branitelja iz Domovinskog rata".

Laburist Mladen Novak nije se složio s tezom da je objava Registra branitelja sotonizacija, a osvrnuo se i na stambeno zbrinjavanje branitelja.

– Neka su naselja izgrađena od nule, a da ta rješenja nisu nikad zaživjela. Možete li vjerovati da danas postoji branitelj s dvoje male djece koji ne može dobiti papir za kuću u kojoj živi, usmeno mu je rečeno: "Uđi u tu kuću, bit će riješeno naknadno." Sad se svi prave, što bi mi rekli žargonski, grbavi oko toga. Ne može dobiti nikakvo rješenje i nikakav papir i ne može na konto toga priključiti struju. Ima dvoje školaraca i ta djeca danas u vrijeme interneta, u vrijeme ovih komunikacija koje mi imamo moraju učiti pod svijećama – čudi se Novak te se pita što tom branitelju znači zakon i pravo iz zakona koje ne može nikad ostvariti. Slaže se s tvrdnjama branitelja da se obezvređuje Domovinski rat i takvih je, kaže, primjera puno.

– Jedan od radikalnijih primjera jest činjenica da je general Zagorec najodlikovaniji čovjek. Što je netko maloprije gore rekao, da nismo imali u to vrijeme informativne emisije, čovjek vjerojatno ne bi ni znao da smo u ratu. Toliko o njegovoj prisutnosti u ratu. I on je postao, službeno, najodlikovaniji pripadnik Hrvatske vojske – primijetio je Novak, ali dodaje, slaže se i s tezom da nekada i sami branitelji daju neprimjerene izjave, posebice je takva ona o krvavom Božiću. Osvrnuo se i na zahtjev za ustavnim zakonom o pravima branitelja, pa pita zašto ne bi bio barem organski zakon koji se mora donijeti kvalificiranom većinom.

Dujomiru Marasoviću zasmetalo je što Novak ne misli da je objava Registra branitelja sotonizacija.

– Ne znam naziv, ali mene to neodoljivo podsjeća na stavljanje žute židovske zvijezde na prsa Židova pa se ti sad brani. Registar je objavljen kao tjeralica. Prijavljujte lažne... Ponuđena je nagrada na neki način – kaže Marasović pa pita tko je provjeravao partizanske umirovljenike jesu li oni "pravi".

HNS-ov Boris Blažeković rekao je da je, čitajući izvješće o kojem raspravljaju, zaključio da se prava branitelja u cijelosti poštuju i izvršavaju. Podsjetio je na početak Domovinskog rata 1991. godine i sve godine rada do Oluje.

– Hrvatsku su stvorili gotovo svi građani RH, a najveći, fizički doprinos, dali su hrvatski branitelji. Hrvatska im je država trebala zahvaliti i zahvalila im se, kao i osigurati određena posebna prava, što i čini – tvrdi Blažeković te dodaje da "ne postoje ti novci koji mogu vratiti djetetu njegova tatu, ženi muža, majci njezina sina, ocu kćer, bratu brata, kao ni noge ili ruke ili oči i duševni mir".

Ipak, šest milijardi kuna veliki je novac. Država taj novac izdvaja jer smatra da toliko maksimalno može i da, bez obzira na krizu, toliko i treba izdvajati za branitelje iz Domovinskog rata jer oni su to zaslužili. Mi u HNS-u smatramo da ovo ministarstvo na čelu s ministrom Predragom Matićem od prvog dana radi svoj posao vrlo predano, požrtvovno, s razumijevanjem i donedavno s iznadočekivanim entuzijazmom. Vjerujem, bez obzira na pad entuzijazma, da će do kraja odraditi posao u najmanju ruku profesionalno – zaključuje Blažeković ustvrdivši kako zbog svega njegova stranka ne vidi razloge "poremećenih odnosa" i ne razumije zahtjeve. Ali, ipak dodaje, imaju pravo prosvjedovati.

Pozitivni pomaci

SDP-ov Alen Prelec podsjetio je da su izmjene Zakona o pravima branitelja, napravljene u mandatu ove Vlade, donijele samo pozitivne pomake za branitelje.

– Servisiranje naslijeđenog duga i zatečeni nered, posebno u državnim poduzećima, najveći su utezi u naporima da Hrvatska što prije izađe iz krize. I u takvom okruženju postavlja se pitanje može li se više učiniti za Domovinski rat i za hrvatske branitelje? Može. Ja mislim da je to i učinjeno i to ne samo u onome što piše u izvještajima nego i u ostalim potezima koje su ova Vlada i ministar poduzeli u ove tri godine mandata – kaže Prelec koji se ne može oteti dojmu da se ''jedan dio braniteljske populacije sjeti tražiti veća prava samo onda kada je netko u oporbi".

– Danas u društvu vlada nemir i zavist, nezadovoljstvo i sebičnost, nestrpljivost i nepoštivanje, među ostalim i onih koji su dobili povjerenje većine da vode ovu državu. Sve je manje onog elana za dobro naroda i domovine koju smo osjećali na početku Domovinskog rata. To moramo promijeniti – ustvrdio je Prelec zaključivši kako sve što ova Vlada radi, radi da bi zaštitila dignitet Domovinskog rata.

>> Leko nije dopustio braniteljima da govore, oni mu poručili: Sram vas bilo!