Vunasti nosorog iz Malog Segečaka nije Erika, već Erik

U palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin na Franjevačkom trgu danas u 19 sati otvara se izložba “Erik/a – vunasti nosorog”, jedan od najvećih projekata Gradskog muzeja u proteklih nekoliko godina. Vunasti nosorog zaslužio samostalnu izložbu s multidisciplinarnom prikazom jedinstvenog paleontološkog nalaza koji se prvi put predstavlja javnosti nakon dugotrajnih i zahtjevnih radova oko trajne zaštite provedenih u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u Zagrebu.

Bez prirodnih neprijatelja

– Fosilni ostaci vunastog nosoroga, procijenjene starosti oko 20.000 godina, pronađeni su 1982. godine na području Malog Segečaka i predstavljaju najbolje sačuvani primjerak takve vrste u Hrvatskoj. Projekt “Erik/a – vunasti nosorog” ostvaren je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Varaždina – kažu u Gradskom muzeju. Nakon urušenja prapora na području Malog Segečaka, strmog usjeka puta prema Vinogradima Ludbreškim, na površini su se pojavile životinjske kosti neuobičajene veličine. Nalaz je prva primijetila i na njega upozorila Erika Ivančić, po kojoj je nosorog i dobio ime. Lubanja je bila djelomično vidljiva i kroz nju je raslo korijenje a na nju se nadovezivala tri metra duga vrlo dobro očuvana kralježnica s rebrima te kosti kukovlja. Kostur je ležao na dubini od 110 do 120 centimetara. Uspio se spasiti gotovo cijeli kostur.

U ožujku 1983. fosilni ostaci vunastog nosoroga iskopani su u suradnji Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. – Istraživanja su pokazala da se radi o iznimnom paleontološkom nalazu koji, za sada, predstavlja najbolje očuvan te jedini takav in situ nalaz pronađen na području Hrvatske – napominju u Gradskom muzeju. Vunasti nosorog (Coelodonta antiquitatis) izumrla je vrsta nosoroga koja je živjela u razdoblju srednjeg i kasnog pleistocena od 550.000 do 12.000 godina na području Europe i sjeverne Azije. Pripada skupini euroazijskih nosoroga s dvama rogovima na glavi (Dicerorhininae), od kojih danas postoji još samo sumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis). – Uz vunastog mamuta jedna je to od karakterističnih životinja ledenodobnih krajolika. S velikom i upečatljivom glavom te kutnjacima s visokom krunom, bio je vrlo dobro prilagođen tvrdoj travnatoj hrani pleistocenskih tundri i stepa. Vunasti nosorog bio je impozantna životinja sa zakrivljenim nazalnim rogom i do 90 centimetara duljine. Tijelo mu je bilo prekriveno dugom, oštrom dlakom, dosezao je težinu do 2,9 tona i dužinu tijela do 360 cm. Vunasti nosorozi spolnu zrelost postizali su u dobi od četiri do pet godina, a životni vijek bio im je od 40 do 45 godina. Ako se izuzmu paleolitički lovci, ove životinje nisu imale prirodnih neprijatelja – objašnjavaju. Tematska izložba “Erik/a – vunasti nosorog” jedinstvena je muzejska priča kojom se publici kroz prizmu multidisciplinarnosti nastoji prikazati izniman paleontološki nalaz.

3D rekonstrukcija doba

Izložba prati nalaz vunastog nosoroga od njegova otkrića, potkrijepljenog audiovizualnim zapisima sudionika istraživanja, zatim kroz faze klasične i digitalne zaštite i obrade fosilnih ostataka, rekonstrukciju životinjskog i biljnog svijeta tijekom kasnog pleistocena u vidu 3D animacija s izlošcima materijalnih ostataka gornjopaleolitičkih lovaca. Zanimljivo je da se ispočetka smatralo da je riječ o ženki, no morfometrijska analiza lubanje u Hrvatskom prirodoslovnome muzeju ukazuje na muški spol jedinke. – Kako se ime Erika ne bi mijenjalo jer predstavlja svojevrsni brend, ostaje se i dalje pri tom nazivu s naglašenim slovom A koje ograđuje znanstvenu spoznaju – objašnjavaju u Gradskom muzeju Varaždin.