Krajem 1982., zbog oborina i smrzavice, urušio se dio strmog usjeka puta koji vodi prema vinogradima u Varaždinskoj županiji. Ništa to nije bilo čudno za taj kraj na rahlom praporu, no zahvaljujući jednom takvom odronu, otkriven je i spašen važan paleontološki nalaz koji će ludbreški kraj i sjeverozapadnu Hrvatsku uvrstiti među relativno malobrojna europska nalazišta izumrlog vunastog nosoroga. U Gradskom muzeju Varaždin priprema se izložba na kojoj će tijekom ove godine javnosti biti predstavljen kostur Erike, vunastog nosoroga iz Malog Segečaka iz okolice Ludbrega.
Lopatica bila 4 metra dalje
Članak o nalazu objavila je 1984. u Muzejskom vjesniku, glasilu muzeja sjeverozapadne Hrvatske, Marina Šimek, koja je predvodila iskapanje. Nakon urušavanja usjeka puta, mještanka Erika Ivančić obavijestila je Narodno sveučilište u Ludbregu da je na Malom Segečaku nedaleko od svoje vikendice pronašla životinjske kosti. Radilo se o nekoliko fragmentiranih kostiju i zuba neuobičajene veličine. Pokupila ih je s puta i pohranila.
Očekivala je, piše Šimek, da će informacija o nalazu iz Narodnog sveučilišta brzo biti proslijeđena Gradskom muzeju u Varaždinu kao nadležnoj muzejskoj ustanovi i da će na teren odmah izaći netko od muzealaca. No dva mjeseca od nalaza nitko se nije pojavio, a Erika je zbog urušavanja prapora otkrila nove kosti koje su prolaznici već počeli lomiti i raznositi. Odlučila je sama obavijestiti Gradski muzej koji je počeo istraživati i utvrdio da se u usjeku nalazi veći broj kostiju koje pripadaju nekoj izumrloj životinjskoj vrsti.
Već prilikom pregleda nalazišta pronašli su nekoliko kostiju i dva zuba koje su poslali na analizu u Geološko-paleontološki muzej u Zagrebu, gdje je utvrđeno da se u nanosima lesa u Malom Segečaku nalaze ostaci ledenodobnog vunastog nosoroga, Coelodonta antiquitatis. Pronađeni ostaci te izumrle životinjske vrste predstavljaju važan paleontološki nalaz, navodi M. Šimek.
Pojedinačno sačuvane kosti vunastog nosoroga, koji je živio u razdoblju gornjeg pleistocena, pronađene su na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj, no daljnja iskapanja donijela su još bolje vijesti. Kako bi se nalazište zaštitilo od devastacije. Gradski muzej obavio je zaštitno istraživanje uz pomoć stručnjaka iz Geološko-paleontološkog muzeja i Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja u Zagrebu. U deset dana istraženo je oko 17 četvornih metara.
– Već prvih nekoliko dana moglo se zaključiti da se radi o izuzetnom paleontološkom nalazu – zabilježila je Šimek.
Lubanja je bila djelomično vidljiva i kroz nju je raslo korijenje pa je bila u lošem stanju, a nju se nadovezivala tri metra duga vrlo dobro očuvana kralježnica s rebrima te kosti kukovlja. Od kostiju nogu pronađeni su manji dijelovi. Jedna lopatica izvirivala je iz zemlje ček četiri metra od ostatka kostura. Stručnjaci su, kako bi sačuvali ostatke, primijenili metodu gipsanja na licu mjesta. Kostur je ležao na dubini od 110 do 120 centimetara. Tijekom radova uspjelo se spasiti gotovo cijeli kostur izumrle vrste, kakvih je u Europi tada bilo samo nekoliko. Prevezen je u Gradski muzej Varaždin, gdje se i danas nalazi.
Stara 20.000 godina
Trideset i sedam godina nakon zaštitnih arheoloških istraživanja na području Malog Segečaka, provedenih od 16. do 28. ožujka 1983. godine, i nakon dugotrajnih i zahtjevnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata, vunasti nosorog Erika bit će, izvijestio je ovih dana muzej, uskoro predstavljen i javnosti na izložbi čije se održavanje planira ove godine.
Lovorka Štimac-Dedić, kustosica na Arheološkom odjelu GMV-a, podsjeća da su pod vodstvom Marine Šimek u istraživanju sudjelovali dr. sc. Jakov Radovčić, Nikola Tvrtković, Branko Jalžić, Davor Puttar te pomoćni radnici Josip Šarec i August Novak. Otkriveni su ostaci vunastog nosoroga stari 20.000 godina. Riječ je o najbolje sačuvanom kosturu vunastog nosoroga, a istovremeno i jedinom in situ nalazu te vrste u Hrvatskoj. Naknadnim analizama temeljem ovog nalaza došlo se do novih podataka i spoznaja o klimi i paleookolišu na području Podravine za vrijeme kasnog pleistocena, što će biti prikazano na izložbi kroz suvremenu muzejsku priču.
Planove s nalazištem imaju i u Gradu Ludbregu, koji planira izgraditi arheološki park. Nosorog Erika jedan je od jakih ludbreških turističkih aduta, smatra gradonačelnik Dubravko Bilić, pa zaslužuje svoj tematski park u Vinogradima Ludbreškim. Središnji dio parka bila bi replika vunastog nosoroga. Uz njega, Ludbrežani planiraju pokazati i pleistocensko govedo koje je također otkriveno na tom području.