Snažan ciklon Xaver, koji uz kišu i orkanske vjetrove bjesni sjeverom Europe, donio je poteškoće u prometu, a tisuće ljudi morale su napustiti svoje domove iz straha od najopasnije oluje u posljednjih nekoliko desetljeća, piše France24.
Četiri su osobe nestale. Britanske vlasti već su evakuirale deset tisuća domova, dok Njemačka, Nizozemska, Belgija, Danska i Švedska jačaju svoje obrane od poplave. Naleti vjetra brzine i do 228 kilometara na sat zabilježeni su u Škotskoj. Stotine letova odgođene su diljem sjeverne Europe, zatvorene su mnoge trajektne i željezničke linije te najduži most u Europi, onaj između Švedske i Danske.
U Škotskoj je jedna osoba poginula, a četvero je ranjenih
Crometeo piše da je Nizozemska prvi put nakon 2007. godine zatvorila barijere između otoka Schonwen-Duivenland i Noord-Beveland, a zbog sigurnosnih razloga odgođeni su i mnogi letovi. Meteorolozi su za Nizozemsku izdali crveni, najveći stupanj upozorenja. U Nizozemskoj su zabilježeni udari vjetra više od 150 kilometara na sat, a na sjeveru države zaustavljen je sav željeznički promet.
Tisuće ljudi evakuirane su s istočnih obala Engleske i Walesa zbog opasnosti od poplava i plime. Zadnje upozorenje kaže da će to područje pogoditi najveća plima u zadnjih 60 godina. U nekim područjima očekuje se dizanje razine mora iznad razine zabilježene 1953. godine. U Škotskoj je sto tisuća ljudi, a u Irskoj deset tisuća ostalo bez električne energije. Željeznička postaja u Glasgowu evakuirana je nakon što je olujni vjetar porazbijao stakla na krovu. U Škotskoj je jedna osoba poginula, a četvero je ranjenih. U Britaniji je obalno područje pod jakim udarom vremenskih neprilika.
Prve poplave u Njemačkoj
Vjetar sve više stvara probleme na obalnom području Belgije i Njemačke. U Danskoj su stanovnicima savjetovali da ne izlaze iz domova. Sjeverne i središnje dijelove Njemačke pogodilo je nevrijeme s naletima vjetra do 120 kilometara na sat. Zatvorene su mnoge prodavaonice, škole te vladini uredi. Vlasti ističu da bi ovo mogla biti najjača oluja u Njemačkoj u zadnjih 50 godina i zamolili su građane da ne izlaze iz domova bez razloga. U Hamburgu su već odgođeni neki avionski letovi. Prve poplave zabilježene su u Frieslandu u Schleswig- Holsteinu, a tamošnje škole su zatvorene. Oluja je zatvorila i tradicionalne božićne sajmove u Hamburgu, Kielu i Lübecku. Oko dvije tisuće ljudi evakuirano je u obalnom području Belgije.
Britanski The Star je ranije pisao da je prva žrtva ove oluje muškarac iz Škotske, vozač kamiona koji se prevrnuo i sudario s ostalim vozilima. Četiri su osobe pritom ozlijeđene. U Velikoj Britaniji bez struje je ostalo 100.000 domova, a u prekidu su željezničke veze, otežan je i cestovni promet, također i brodski.
U Njemačkoj i Danskoj, tj. u moru oko Hamburga, gdje je 1962. zabilježena katastrofalna olujna nesreća sa 340 poginulih, vlasti su izdale upozorenja na opasnost od snažnog vjetra. Zabilježena mu je brzina od 160 km/h. Trajekti ne voze, otkazani su letovi iz Hamburga.
Očekuju se jake plime
Vodostaj rijeke Labe raste, u pokrajinama Schleswig-Holstein i Donja Saska, piše Die Zeit, zatvorene su škole, ne rade ni vjetroelektrane, kojih je na tom području inače priličan broj upravo zbog povoljnih smjerova vjetra. I u danskim pograničnim područjima uz Njemačku vlakovi ne voze.
Ovaj izvantropski sustav niskog tlaka, piše Crometeo, u Skandinaviju i veći dio Sjeverne Europe donio je jako nevrijeme.
Xaver, kako je oluju nazvao berlinski Institut za meteorologiju, "napast" će tijekom dana i Švedsku i južnu Norvešku, osjetit će se na sjeveru Poljske i u baltičkim zemljama.
Ne bi bilo dobro da se ponovi povijest jer je 3. prosinca 1999. oluja slične jačine u Danskoj "ubila" 20 ljudi i pričinila štetu od čak 2,6 milijardi dolara.
Moguć su ishod Xavera i jake plime, kakva je sjevernu Njemačku zahvatila sredinom veljače 1962., poginulo je 340 ljudi, a vodostaj je bio 360 centimetara viši od prosječnog maksimuma plime, navodi Crometeo. More je bilo na još višoj razini, 435 cm višoj od prosjeka, u siječnju 1976., također na sjeveru Njemačke, no tada su posljedice nevremena, upravo zahvaljujući boljim nasipima nakon katastrofe 1962., u Hamburgu i okolici bile manje.
naša klima vrijedi zlata, ali toga nismo svjesni.