Za 10 tisuća otkaza državi treba kredit od 2 milijarde kuna

Stimulativne otpremnine trebale bi biti glavni mamac za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Službeniku koji ima 30 godina staža država bi mogla zahvaliti na službi sa 150 do 200 tisuća kuna otpremnine! Ministar financija Zdravko Marić i ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović najavili su da se u Vladi razmatra mogućnost smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru korištenjem prekvalifikacija, doškolovanja ili otpremnina.

Opet kredit

Detalji tog plana neće se znati do ljeta, ali pri njegovoj pripremi koristilo bi se iskustvo koje je država imala pri racionalizaciji u MORH-u. Posljednjih petnaest godina broj zaposlenih u oružanim snagama i MORH-u smanjen je za tridesetak tisuća, prvi veći rez učinjen je dok je resor vodila SDP-ova ministrica Željka Antunović i od tada se broj zaposlenih u sustavu obrane konstantno smanjivao s 45 tisuća na nešto više od 16 tisuća. MORH i sada jedini nudi mogućnost dobrovoljnog odlaska iz službe uz stimulativne otpremnine od 80 posto plaće po godini staža. U sindikatima potvrđuju da i drugdje postoji određeni broj ljudi koji bi uzeli novac i otišli, ako bi im se dala takva mogućnost.

– Moguće je da bi otpremnine prihvatilo dvije do tri tisuće službenika i namještenika, ali u tom slučaju na njihova mjesta ne bi trebalo zapošljavati nove ljude, prokomentirao je Siniša Kuhar, tajnik službeničkog sindikata. Izračunali smo da bi stimulirani odlazak deset tisuća radnika državu stajao oko dvije milijarde kuna, a kako tog novca u proračunu nema, država bi se i za otkaze morala zaduživati. Program bi se mogao financirati povoljnim zajmovima Svjetske banke uz kamatu oko jedan posto. Obično se misli da vlade ne žele otpuštati zbog socijalnih i političkih razloga, a zapravo je problem novac.

Novac pa u mirovinu

Osim Zakonom o radu, iznos otpremnina reguliran je i kolektivnim ugovorima. Za službenika u upravi koji bi bio proglašen tehnološkim viškom otpremnina iznosi 65% bruto plaće po godini staža. U javnom sektoru se za određivanje otpremnine uzima zakonski minimum od trećine bruto plaće po godini staža, no ona je uvećana za zaposlene s 30 godina staža na 65 % njegove plaće po godini staža. Osim u MORH-u, gotovo da i nema primjera u drugim dijelovima javnog sektora da je netko dobio otkaz jer je proglašen tehnološkim viškom.

Ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir, koji je kao pomoćnik ministra obrane za financije bio jedan od autora programa zbrinjavanja viška zaposlenih u MORH-u, uvjeren je da bi sličan program bio jednako uspješan i u javnoj upravi. Zaposleni u vojsci nisu pokazivali prevelik interes za prekvalifikacije i doškolovanja već su se uglavnom odlučivali za otpremnine. Njima su one bile povoljnije rješenje jer su ih čekale dobre mirovine. Otpremnine iz javnog sektora vjerojatno bi bile zanimljivije ženama jer bi ih potaknule da napuste posao prije nego što navrše 65 godina. 

>> 'Osobe koje obavljaju iste poslove u ovim sektorima su različito plaćene i to se mora mjenjati' 

>> Ministar financija Zdravko Marić: Otvorit će se i tema otkaza u javnoj upravi