Neprestano se upozorava da se današnji školarci školuju za zanimanja za koja će teško ili nikako naći posao u skoroj budućnosti, no već sada trebalo bi razmišljati i dugoročnije – koje zanimanje neće biti potrebno za 20 godina i kako onda u tom smjeru mijenjati način obrazovanja? The Economist je jedan u nizu koji je na to upozorio, pa navodi da će u budućnosti biti nepotrebni vojni piloti, radnici u pozivnim centrima, videotekari, zaposlenici na šalterima banaka, u putničkim agencijama, poštari...
Novi način obrazovanja
Prema predviđanjima, za samo 20 godina oko 47 posto radnih mjesta koja danas postoje bit će automatizirana i neće zahtijevati radnike, a za što svjetsko gospodarstvo nije spremno, jer se ne razmišlja kako zaposliti ljude koji neće biti potrebni na tržištu. Zato, kažu, treba mijenjati način državnog obrazovanja, tako da se više novca usmjeri na prekvalifikacije, jer kognitivne sposobnosti i socijalne vještine koje se uče u prvih nekoliko godina definiraju većinu potencijala. Odrasli će trebati kontinuiranu edukaciju, pa se državno obrazovanje može događati u raznim fazama života. Iako je istraživanje napravljeno na vizijama američkog tržišta, u velikom dijelu se može prenijeti i na naše tržište, ali ne potpuno zbog različitih strategija.
Posljedice tehnologije osjećaju se svuda pa i kod nas. Na portalu Posao.hr ističu da je, primjerice, smanjena potreba za daktilografima, stenografima, blagajnicama u maloprodajnim trgovinama (zamjenjuju ih samouslužne blagajne), a i knjižničari bi zbog digitalizacije također mogli postati suvišni.
Dugoročno, slanje pisama, dokumenata i sl. također više neće biti nužno, jer će se sva korespondencija odvijati elektroničkom poštom i novim tehnologijama. Sva zanimanja koja mogu biti zamijenjena tehnologijom (na pokretnim trakama, nadgledanje i zaštita, vojska i slično), vjerojatno će izumrijeti te ćemo umjesto ljudi na tim poslovima zapošljavati strojeve, robote i slično. Sanja Novačić iz “head hunting” agencije Antal očekuje sličan razvoj događaja, uključujući u to i nestanak tradicionalnih obrta i svih zanimanja u kojima će izravnu radnu aktivnost čovjeka zamijeniti softverski alati i aplikacije.
Što ostaje
– No, u budućnosti i dalje predviđamo potrebu za majstorima u strukovnim zanimanjima, uslužnim poslovima, a medicinu i zdravstvenu njegu vidimo kao jedno od glavnih područja zanimanja u budućnosti, zatim ona u biotehnološkim znanostima, u IT području... – kaže Novačić.
Hoće li nestati zanimanje tipa "drkadžija"? Tom prilikom mislim na sve političare