eVisitor

Za božićne i novogodišnje blagdane ostvaren rast turističkog prometa od 8 posto

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Za božićne i novogodišnje blagdane ostvaren rast turističkog prometa od 8 posto
07.01.2020.
u 12:33
Gledajući po županijama, najviše noćenja na obali realizirano je u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Pogledaj originalni članak

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, odnosno u razdoblju od 20. prosinca 2019. do 6. siječnja 2020. godine ostvareno 238 tisuća dolazaka i 621 tisuća noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 8 posto u dolascima i noćenjima.

Realizirani blagdanski turistički promet premašio je naša očekivanja, a isti dodatno potvrđuje činjenicu kako hrvatske destinacije kvalitetno i kontinuirano rade na razvoju cjelogodišnje turističke ponude. Kreirani su atraktivni sadržaji i bogati adventski programi koji su nas u pozitivnom ozračju uveli u 2020. godinu. Pred nama je vrlo izazovna turistička godina, ali puni smo optimizma u zadržavanje konkurentne pozicije naše zemlje na velikom međunarodnom tržištu“, istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodavši kako je za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana najviše noćenja ostvareno s tržišta Hrvatske, Austrije, Slovenije, Njemačke i Italije.

Promatrajući turistički promet na obali, tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u jadranskim je županijama ostvareno 134 tisuće dolazaka i 405 tisuća noćenja, dok je na kontinentu zajedno s gradom Zagrebom ostvareno 104 tisuće dolazaka i 216 tisuća noćenja.

Gledajući po županijama, najviše noćenja na obali realizirano je u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je na kontinentu najviše noćenja ostvareno u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj te Međimurskoj županiji. Gledajući pak po destinacijama, najviše je noćenja u navedenom razdoblju ostvareno u Zagrebu, Opatiji, Poreču, Rovinju, Dubrovniku i Splitu.

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr