Želja za stvaranjem blagdanskog ozračja može biti i kažnjiva - i to do 200.000 kuna. Toliko, naime, iznosi najveća kazna za skupljanje, prodavanje ili uklanjanje zaštićenih biljnih vrsta, a upravo su neke od njih atraktivan ukras blagdanskih cvjetnih aranžmana kojima se ovih dana naveliko trguje. Od ukupno 44 rijetke, ugrožene i zakonom zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj, širokolisna veprina, božikovina i tisa vrlo se često mogu naći u blagdanskim cvjetnim aranžmanima koji se prodaju u cvjećarnicama ili na tržnicama.
- Inspektori pojačano nadziru tržnice i cvjećarnice, ali smo svjesni toga da dio ljudi ne zna da su neke biljne vrste zaštićene, te da ih se ne smije brati. Cilj nam je, dakle, educirati stanovništvo, ali protiv onih koji znaju što rade podnosimo prekršajne prijave - kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja. Minimalne novčane kazne, koje, osim branja, prodavanja i kupovanja zaštićenih biljaka, uključuju i njihovo oštećivanje, izvoz ili uvoz, za pravne su osobe 2500 kuna, a za fizičke 1000 kuna. Koliko se na kraju kažnjava branje zaštićenih biljaka, u Ministarstvu zaštite okoliša ne znaju jer kazne određuju prekršajni sudovi.
Zaštićenih biljaka ima i u okolici Zagreba, posebno na Sljemenu i u podsljemenskim zonama. Stoga inspektori Ministarstva zaštite okoliša pojačano nadziru staništa zaštićenih biljaka i love one koji ih beru. No, bez obzira na inspektore, zaštićene biljke mogu se naći na zagrebačkim tržnicama. Pušlek širokolisne veprine prodaje se na zagrebačkoj Splavnici za pet kuna, a pušlek tise stoji između deset i 15 kuna. Petnaest kuna stoji i pušlek božikovine. Vijenac od božikovine prodaje se za 20 kuna, a vijenac od tise, ovisno o veličini, stoji između 50 i sto kuna.
- Zašto ne bih smjela prodavati tisu? Pa raste mi u dvorištu - začuđeno je komentirala jedna od prodavačica na Splavnici.
Inspektori su ove godine obavili oko 400 nadzora, a zbog skupljanja zaštićenog bilja, podnesene su 42 prekršajne prijave. To je, tvrde u ministarstvu Bože Kovačevića, devet puta manje nego lani. Međutim, u statističke podatke nije ušlo ovo predblagdansko vrijeme, kada je branje zaštićenih biljaka i trgovanje njima najizraženije.
"Zakonske mjere samo su jedan od načina zaštite neke vrste, no najvažnije je da hrvatska javnost shvati važnost očuvanja biološke raznolikosti, posebice svake pojedine vrste i njezina staništa", ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Renato Ivanuš, Dalibor Klobučar