Državni tajnik za demografiju Marin Strmota u intervjuu za Večernji list među mjerama i zakonskim izmjenama za demografski oporavak zemlje na kojima se radi, a kojima će se poticati naseljavanje i zadržavanje stanovništva u Slavoniji, Lici i na otocima, najavio je definiranje i uređivanje najma i darivanja stanova i zemljišta ljudima koji se za to ne mogu sami pobrinuti. Jasno je da će te mjere, odnosno davanje u najam ili darivanje državnog zemljišta i stanova, biti usmjereno na mlade ljude i mlade obitelji jer se donose zbog demografske revitalizacije Hrvatske.
Važan regionalni razvoj
No, da bi se potaknulo zadržavanje i naseljavanje stanovništva u Slavoniji, Lici i na otocima, nužno je donijeti zakon o potpomognutim područjima u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja te izraditi novi zakon o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, na čemu se radi, kako je rekao Strmota. Inače, Hrvatska u vlasništvu ima 5765 stanova, koji se nalaze u gotovo svim hrvatskim gradovima, no u oko 4000 stanova su zaštićeni najmoprimci, građani koji ih koriste u službene svrhe ili plaćaju za njih povoljan najam, zatim osobe koje te stanove bespravno koriste... Da bi se državni stanovi davali u najam ili poklonili prioritetno mladima za to je potrebno mijenjati propise, što će se očito i raditi. Demograf prof. dr. Anđelko Akrap ističe da je na opustošenim područjima poput Slavonije i Like potrebna snažna intervencija države jer tu neće intervenirati privatni kapital.
– Ta mjera da se mladima daruju ili daju u najam stanovi i zemljišta na opustošenim područjima je dobra, ali treba biti donesena u sklopu drugih mjera. Treba biti donesena strategija regionalnog razvoja odnosno tih opustošenih područja jer se mlade neće na njima uspjeti zadržati i privući samo stanovima i zemljištem, ako nema cjelovite politike razvoja tih područja. To znači da se treba definirati koje će se djelatnosti razvijati u tim krajevima jer se neće svi mladi baviti poljoprivredom – kaže Akrap.
Doseljenici ne žele na selo
Problem naseljavanja stanovništva u ruralnim područjima imaju i zemlje EU, koje su već desetljećima imigrantske. Iako neupućeni kad se govori o opustošenim i nerazvijenim hrvatskim krajevima, misleći da su humanisti i liberali, nerijetko kažu da u njih treba naseliti migrante. Ne znaju da imigranti koji su se doselili u EU žele živjeti u gradovima, a ne u ruralnim područjima. To pokazuju i podaci Eurostata prema kojima samo 13,9% svih imigranata izvan EU koji su se doselili u Europu živi na selu. Svi ostali žive u gradovima. Malo veći interes za ruralna područja je kod doseljenika iz EU, kojih 23% živi na selu.
>> Bolji život ili ostajemo bez pola milijuna stanovnika
>> Grabar-Kitarović: Nužno je osnovati zasebno Ministarstvo demografske obnove s vrlo širokim ovlastima
Vrlo bi interesantno bilo vidjeti vlasnike stanova koji bi morali platiti svoj višak stambenog prostora, jer im stanovi zjape prazni? Kolika bi tada bila cijena stana? Hrvatsko Državno zemljište je zemljište svih Hrvata a ne nečija prčija koja se prodaje bez pitanja Hrvatskih građana? Što će se desiti porezom, ako je zemlja Vlasnik tolikih parcela zemlje, tolikih praznih stanova? Hoće li i Država plaćati porez na svoje nekretnine?