'Za dom spremni' stopiramo u Europi

IDS-ova inicijativa o kaznenom gonjenju upotrebe fašističkih, nacističkih i ustaških simbola i pozdrava, uključujući i “Za dom spremni”, nije prošla u Saboru i naišla je na odbijenicu hrvatske Vlade, no u sličnom obliku mogla bi proći u Europskom parlamentu, gdje je na plenarnu sjednicu sljedeće srijede u Strasbourgu uvrštena točka dnevnog reda o “zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU”.

Pogurao ju je na dnevni red

Točka dnevnog reda je u formi “izjave Vijeća i Komisije”, no IDS-ov zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić kaže kako ju je on i osmislio i progurao na dnevni red. Prvotno je tu temu želio progurati u obliku rezolucije Europskog parlamenta, čiji je nacrt prijedloga već bio napisao, ali na kraju je, najprije u Jakovčićevu klubu europskih liberala (ALDE) i konačno prekjučer na konferenciji predsjednikâ EP-a koja određuje dnevni red plenarne sjednice, dogovoreno da ide u obliku izjave Vijeća i Komisije. Što Jakovčića zadovoljava jer je tema i dalje upravo ona koju je želio: zabrana nacističkih i fašističkih simbola i slogana u cijelom EU.

– Radujem se da je čelništvo Europskog parlamenta prihvatilo inicijativu da se na plenarnoj sjednici raspravlja o isticanju simbola nacističkih i fašističkih režima. Vrlo je važno da u ovom trenutku kada smo, u više europskih država, svjedoci buđenja pa i bujanja zlokobnih simbola prošlosti, Europski parlament o tome zauzme jasno stajalište. Za razliku od Hrvatskog sabora koji je odbio raspravljati o sličnom prijedlogu IDS-a, dobro je to što je čelništvo Europskog parlamenta senzibilno prema toj temi. Europska će komisija dati svoje očitovanje o isticanju nacističkih i fašističkih simbola te očekujem da će svi stranački klubovi zastupnika jednodušno osuditi propagiranje takvih simbola – kaže Jakovčić.

Izjava u Europskom parlamentu ne može zaista zabraniti nešto u EU, odnosno ne može imati isti učinak kao IDS-ov prijedlog u Saboru koji je išao za promjenom Kaznenog zakona, kojom bi se kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine kažnjavala upotreba fašističkih, nacističkih i ustaških simbola, no može biti snažna politička poruka, pa i vladajućoj većini u Hrvatskoj koja je takvu inicijativu odbila. Vlada je, podsjetimo, 2. studenog dala svoje negativno mišljenje o IDS-ovu prijedlogu, obrazloživši kako postojeći Kazneni zakon sasvim dobro sankcionira sve zločine iz mržnje te kako Vlada smatra “pravno opravdanim sačekati prijedloge Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima”.

Prijetila neugodna točka

“Prijedlozi tog Vijeća sadržavat će i preporuke za pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi te se stoga ovaj prijedlog zakona ne prihvaća”, obrazložila je Vlada odbijajući IDS-ov prijedlog, što je stav koji je kasnije pratila i vladajuća većina u Saboru.

Iako je Vladi premijera Andreja Plenkovića prijetila mogućnost da se na ovoj plenarnoj sjednici EP-a pojavi još jedna neugodna točka dnevnog reda, neka vrsta izjave o posljednjoj presudi haaškog suda ICTY i reakcijama hrvatskog državnog vrha na tu presudu, toga na dnevnom redu ipak nema. Kako neslužbeno doznajemo, pokušaji da se to uvrsti i da se hrvatski Sabor, Vlada i Ured predsjednice kritiziraju zbog javnih reakcija na presudu Prliću i ostalima potekli su upravo od liberala iz kluba ALDE. No, ti pokušaji zasad nisu prošli.