Bude li prihvaćena ideja koju razmatra radna skupina za izmjenu Kaznenog zakona, uskoro bi se u Hrvatskoj trgovanje tvarima za doping tretiralo jednako kao i trgovina heroinom, kokainom, ecstasyjem ili bilo kojom drugom drogom.
Sportaši najveće žrtve
Predloženo je, naime, da se kažnjava onoga tko “neovlašteno proizvodi, prerađuje, prodaje... ili stavlja u promet tvari ili pripravke koji su propisom proglašeni opojnom drogom i tvari koje su zabranjene u sportu”. Za to djelo kazna bi mogla biti u rasponu od 1 do 10 godina zatvora.
Kažnjavalo bi se i onoga tko drugoga navodi na trošenje droge, no jednako tako i onoga tko drugoga navodi na uzimanje dopinga. Za to bi kazna bila zatvor od jedne do pet godina.
Ovom idejom posebno se pozabavila šefica radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona dr. Ksenija Turković s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a o njoj se počelo raspravljati na radnom sastanku u srijedu.
– Mi smo i po tom pitanju sasvim na liniji s Međunarodnim olimpijskim odborom. U olimpijskom pokretu vlada načelo nulte tolerancije prema dopingu. Doping će se jednostavno tretirati kao i bilo koja droga i to je u redu. To nije samo pitanje samih sportaša, koji su najčešće najveće žrtve dopinga, nego i onih koji im taj doping nude ili ga prodaju – kaže Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora.
Postoje zemlje u kojima se trgovanje tvarima koje su zabranjene u sportu tretira jednako kao i dilanje droge (Austrija), ali i one u kojima su, kao što je sada u Hrvatskoj, zakonodavstva blaža. No, intencija je u većini zemalja da se doping izjednači s drogom.
Prijašnji je austrijski protudopinški zakon kažnjavao posjedovanje i prodavanje zabranjenih supstancija. Tretirao ih je kao krivična djela, ali ne i korištenje tim supstancijama. No izmjene zakona koje su stupile na snagu 1. siječnja 2010. godine mnogo su strože prema dopingu. Prema njima, sportaši koji u Austriji budu uhvaćeni u uzimanju dopinga mogli bi biti optuženi za tešku prijevaru i osuđeni na kaznu zatvora i do deset godina (slično se predlaže i u Hrvatskoj).
– Onaj tko se služi dopingom, taj vara. Sportaši ne samo da na taj način dobivaju nezakonitu natjecateljsku prednost nego zarađuju bonuse, novac od sponzora, stipendije i nagrade – kazao je braneći strože zakonske odredbe prema uporabi dopinga austrijski ministar sporta Norbert Darabos. Podržala ga je i ministrica pravosuđa Claudia Bandion-Ortner.
Austrijancu 15 mjeseci
U skladu s novim zakonom, u listopadu prošle godine kazneni sud u Beču na 15 mjeseci zatvora (14 uvjetno) osudio je Stefana Matschinera, bivšeg menadžera biciklista Berharda Kohla. Matschiner je proglašen krivim zbog davanja EPO-a, testosterona, inzulina i ljudskog hormona rasta (hGH) biciklistu Kohlu, ali i triatlonki Lisi Heutthaler i još nekim neimenovanim sportašima.
Poznat je i slučaj kažnjavanja američke atletičarke Marion Jones, koju je sud u New Yorku osudio na šest mjeseci zatvora, no nju se teretilo i za financijsku prijevaru.
Budući da je radna skupina za izmjenu KZ-a složna oko toga da posjedovanje opojne droge ne treba biti kazneno djelo, nego da se tretira kao prekršaj, isti bi tretman trebalo imati i posjedovanje dopinga.
To znači da bi novi hrvatski zakon, osim što bi bio stroži prema onima koji se koriste dopingom, istodobno bio blaži prema onima koji posjeduju opojnu drugu.
još malo pa će se i za prekomjerno disanje ići u zatvor