Idealno za cikloturiste

Za dravsku rutu rezevirajte deset sati na dva kotača

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Cikloturizam
Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
Cikloturizam
Foto: Thinkstock
Cikloturizam
01.06.2018.
u 12:10
Varaždin je poznat po Špancirfestu, festivalu šetača, ali više su nego dobrodošli i posjetitelji na biciklima
Pogledaj originalni članak

Biciklistička staza od izvora rijeke Drave u Italiji pa sve do Aljmaša, gdje se ulijeva u Dunav, jednog će dana postati stvarnost. Trenutačno je jedna od atraktivnijih dravska biciklistička ruta, od prijelaza Vič kod slovensko-austrijske granice do Varaždina, duga 197 kilometara, za koju treba oko deset sati.

– Vožnja biciklom uz rijeku Dravu uistinu je nešto posebno. Dravska biciklistička staza, koja ima međunarodnu oznaku R1, po prirodnim je ljepotama i kulturnoj raznolikosti jedna od najljepših biciklističkih staza u Europi – kažu autori projekta Mura-Drava.Bike.

Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
Cikloturizam

Kad se prođe slovenski dio, ulazi se u Hrvatsku, prolazi Dubrava Križovljanska i Veliki Lovrečan, pa do općine Cestica, gdje se može razgledati dvorac Križovljan. U Petrijancu je jedno od najstarijih lovišta u nas, a nakon Majerja, Sračinca i Hrašćice stiže se u barokni biser Varaždin, koji se u povijesnim spisima spominje 1181., a od 1209. nosi status slobodnog kraljevskog grada koji je jedno vrijeme bio i glavni grad Hrvatske. Varaždin je poznat po Špancirfestu, festivalu šetača, pa se bicikl može parkirati, a obilazak nastaviti pješice. Najveća je atrakcija Stari grad s Muzejom grada Varaždina. U palači Herzer, u Entomološkom muzeju postavljena je izložba “Čudesni svijet kukaca”, a imaju i Muzej vatrogastva. Varaždinska županija ima idealne uvjete za cikloturizam.

Foto: Thinkstock
Cikloturizam

Laganim tempom može se i do općine Donja Voća, u kojoj se nalazi zaštićeni spomenik prirode špilja Vindija. Ima oblik izdužene dvorane dugačke pedesetak metara, široka je oko 30 metara, a visoka desetak. Pronađeni materijalni ostaci sežu od paleolitika do ranoga srednjega vijeka, a kosturni ostaci omogućuju praćenje evolucije od neandertalaca prema suvremenom čovjeku. Nalazi upućuju da se za život koristila 40.000 godina prije Krista, pa sve do 9. stoljeća poslije Krista. Nije daleko ni Arboretum Opeka u Vinici, najveći arboretum u Hrvatskoj, kao ni Kameni vrh kod Gaveznice u Lepoglavi, fosilni vulkan nastao prije 22 milijuna godina.

Pogledajte na vecernji.hr