U srijedu, 27. ožujka 2024. godine u Zagrebu je održan 7. Otvoreni dijalog partnera u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Otvoreni dijalozi partnera okupljaju predstavnike državne i lokalne uprave, akademske zajednice i stručne javnosti, građevinskog i energetskog sektora te pratećih industrija na tematskim radionicama od 2018. godine.
Cilj ovog dijaloga bio je okupiti eminentne stručnjake i dionike u obnovi koji su kroz tri panel-bloka predstavili teme vezane uz aktualne javne pozive za energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, stanje obnove, zelene politike i aktualne izazove u sektoru zgradarstva.
U prvom panel-bloku pod nazivom „Kuća časti! – follow up“ čuli smo informacije o pozivu za energetsku obnovu obiteljskih kuća od 13. ožujka 2024. te iskustva s terena od projektanata i korisnika.
U drugom panel-blok „Dobra ušteda daleko se čuje!“ predstavljen je novi poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada koji će biti objavljen do kraja ožujka, a u trećim panel-blok pod nazivom „Dižemo prašinu!“ govorilo se zelenoj obnovi te ostalim zelenim politikama, Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te iskustvima građevinskog sektora.
Sektor zgradarstva najveći je pojedinačni potrošač energije koje troši 50 posto ukupne energije, a u emisiji stakleničkih plinova sudjeluju s čak 15 posto. U Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, gotovo 50 posto konačne potrošnje energije upotrebljava se za grijanje i hlađenje, od čega 80 posto u zgradama. Upravo iz tog razloga važno je i energetski obnavljati postojeći fond zgrada za koje su osigurana značajna europska i nacionalna sredstva.
Zelena tranzicija i energetska obnova zgrada jedan je od prioriteta aktivnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a novi poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada dodatno će doprinijeti dekarbonizaciji i smanjenju emisije stakleničkih plinova te manjoj potrošnji energenata koji dolaze iz potrošnje ugljikovodika. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada biti će raspoloživo čak 94,2 milijuna eura, a sufinancirat će se u okviru dodatka NPOO-u 2021.-2026. u kojem je za višestambene zgrade osigurano dodatnih 147 milijuna eura.
Sa 25,7 milijuna eura sufinancirat će se projekti sa „rezervne liste“ koji su zadovoljili uvjete javnoga poziva iz 2022. godine, a tada nisu dobili sufinanciranje zbog ograničenja raspoloživih sredstava. Riječ je o 91 projektu.
Novi javni poziv na 7. Otvorenom dijalogu partnera na temu zelene obnove predstavili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva Irena Križ Šelendić.
„Ovaj novi poziv donijet će značajne koristi prvenstveno građanima, ali i tvrtkama koje sudjeluju u obnovi čime doprinosimo prije svega energetskoj neovisnosti Hrvatske, a što je još važnije osiguravamo bolji život i standard našim građanima. I u obnovi zgrada oštećenih potresom prepoznali smo priliku da takve zgrade osim konstrukcijski, odmah obnavljamo i energetski te smo za tu namjenu osigurali značajna europska i nacionalna sredstva“, istaknuo je ministar Bačić i dodao kako će se za energetsku obnovu zgrada uz 94,2 milijuna eura, osigurati dodatnih "nacionalnih" 80 milijuna eura iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čime se ukupna raspoloživa alokacija penje na 200 milijuna eura.
Poziv će biti objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i sustavu eFonovi, provodit će se kao otvoreni postupak dodjele, a bit će otvoren dva mjeseca.
„Poziv obuhvaća tri kategorije obnove – integralna, dubinska i sveobuhvatna. Mjere i aktivnosti te intenzitet sufinanciranja su isti kao u pozivu iz 2022. godine. Priprema projekta i projektne dokumentacije sufinancirat će se od 80 do 100 posto, kao i upravljanje projektom, dok će se radovi i nadzor nad radovima sufinancirati od 60 do 80 posto. Promidžba i vidljivost sufinancirat će se fiksno s 85 posto“, pojasnila je Irena Križ Šelendić te dodala da će se poziv provoditi po modalitetu privremenog poziva što znači da se poziv neće provoditi po principu „ najbrži“ prst, već se će se svi projekti pregledati i ocijeniti, a sredstva će dobiti najkvalitetniji projekti. Najvažniji kriteriji za dobivanje bodova su uštede toplinske i primarne energije, a 10% bodova može se dobiti na uvođenju obnovljivih izvora energije.
Pozivom će se sufinancirati izrada projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima te onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, no u međuvremenu su već provele hitne sanacije, odnosno nekonstrukcijsku ili konstrukcijsku obnovu (obnovu nakon potresa).