Cjelokupna devizna štednja u 12 valuta Europske monetarne unije od jučer je automatizmom konvertirana u euro, kojim su prve transakcije obavljene u poslovnici Zagrebačke banke u zagrebačkoj Zračnoj luci. Građani su prvi put mogli i kupiti novu valutu u efektivi po tečaju od 7,45 kuna za jedan euro. Od nezapamćenih gužvi na bankarskim šalterima zbog polaganja deviza iz čarapa profitirale su sve bankarske institucije, no za većinu je toliki odaziv bio neočekivan.
- Očekivali smo priličan rast deviznih depozita, ali ovoliko ni u kojem slučaju. Ne vjerujem da će biti velika odljeva štednje nakon što su ljudi već prelomili u glavama odluku da novac polože u banku - kazao je, prateći prve transakcije na aerodromu, Nikola Kalinić, zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke.
Zabi je samo u prosincu devizna štednja porasla 800 milijuna maraka, odnosno 420 milijuna eura. U 2001. godini zabilježili su porast štednje građana od ukupno 1,8 milijarda maraka, odnosno 920 milijuna eura, a na razini Grupe Zagrebačke banke čak 2,3 milijarde maraka. U prosincu je u jednom danu u Zabu položeno čak 117 milijuna maraka. Devizni depoziti Privredne banke Zagreb rasli su u prošloj godini 1,5 milijarda maraka, a u Raiffeisen banci samo u prvih dvanaest prosinačkih dana položeno 150 milijuna njemačkih maraka.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, potkraj studenoga ukupni depoziti u bankama iznosili su 73,5 milijarda kuna, od čega se na devizne odnosi čak 63,3 milijarde kuna, odnosno 86 posto. U odnosu na studeni 2000. godine, ukupni su depoziti porasli 37 posto, a na godišnjoj razini povećanje je potkraj studenoga iznosilo 41 posto. Tako su u 2000. godini devizni depoziti viši oko 1,2 milijarde eura, a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine 2,1 milijardu eura.
- Do ubrzana rasta deviznih depozita došlo je u posljednjem tromjesečju 2001. kao posljedica velikog priljeva efektive valuta EMU-a. Da se ubrzanje rasta deviznih depozita stanovništva nastavilo i u prosincu, potvrđuju preliminarni podaci za prvih 10 dana, kada su porasli tri posto, odnosno nešto više od 200 milijuna eura - objasnio je Maroje Lang, analitičar u Direkciji za istraživanja HNB-a.
Strah građana da nakon 1. siječnja neće moći konvertirati svoju (kod kuće čuvanu) deviznu štednju u euro bez provizije uklonjen je jer većina banaka neće iskoristiti pravo uvođenja naknada za građane koji novac ne podižu isti dan. Banke najavljuju da neće biti ni limita na isplate u eurima, osim uobičajenih predbilježbi za veće iznose. U PBZ-u već sada građani mogu podići do 5000 eura bez ikakve najave, a u Zabi 1000 eura. Za veće isplate treba se telefonski predbilježiti dan prije. Splitska banka jamči isplatu većih iznosa uz najavu u roku jedan do sedam dana. RBA traži najavu za isplate gotovine veće od 10.000 eura ili protuvrijednost neke druge valute, a Riječka banka uopće ne predviđa najave, osim za iznimno velike svote.
Valentina Wiesner Mijić