Nakon najskuplje kampanja za međuizbore u povijesti, u kojoj je potrošeno više od četiri milijarde dolara i prikazano 1,5 milijuna TV spotova, američki birači danas su izašli na birališta. Bira se trećina od ukupno stotinu senatora, svi zastupnici u Zastupničkom domu i 36 od ukupno 50 guvernera. Iako je u pravilu odziv birača na međuizborima slabiji nego na predsjedničkim, ove godine očekuje se još manje birača od prosjeka zato što je većina razočarana sveukupnom politikom, bez obzira na to je li riječ o demokratima, republikancima ili o Bijeloj kući. Ankete su pokazale da birači i zakonodavnu i izvršnu vlast u Washingtonu vide kao disfunkcionalnu i nesposobnu da zemlju usmjeri na pravi put. Smatraju da je nesposobnost dviju velikih stranaka da rade zajednički za dobrobit nacije uzrok brojnih blokada od kojih najviše trpe građani. Ovi izbori ostat će svakako obilježeni i velikim padom popularnosti predsjednika Baracka Obame koji je postao težak teret čak i kandidatima iz njegove stranke.
Gotovo je sigurno da će republikanci dodatno učvrstiti svoju većinu u Zastupničkom domu, pa tu i neće biti većih i značajnijih iznenađenja. Ni utrke za 36 guvernera neće donijeti prevelike promjene – demokrati bi mogli izgubiti dvojicu guvernera koje će zamijeniti republikanci.
Ove godine najzanimljivija je utrka za Senat zato što sve ankete pokazuju da bi republikanci mogli dobiti šest novih senatora i tako preuzeti vodstvo u Senatu. No analitičari ipak napominju da nije sve tako jednostavno i da treba pomno pratiti izborne rezultate u šest država – Sj. Karolini, Arkansasu, Koloradu, Georgiji, Iowi i Kansasu.
>> Ebola u Teksasu jedan je od dokaza nesposobnosti administracije
>> Čak i demokrati “peru ruke” od nepoželjnog predsjednika Obame