EUROPSKA BURZA RADA

Za koga ima posla u Europskoj uniji

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
europska zastava,europska unija
Foto: Jelena Vuković
zanimanja u EU
01.02.2014.
u 19:00
Godišnje 150.000 Europljana nađe posao preko EURES-a. Iz Hrvatske im stiže 100 mailova dnevno
Pogledaj originalni članak

Oko 700 tisuća građana EU u prosjeku se svake godine zbog posla preseli u drugu državu EU. To je 0,29 posto ukupne radne snage, što je puno manje kretanje radnika nego u SAD-u, gdje se 2,4 posto radne snage seli zbog posla iz jedne savezne države u drugu. Ukupno danas otprilike 7,5 milijuna Europljana radi u drugoj državi članici. No mreže poput EURES-a, koji je od 1. srpnja 2013. otvoren i Hrvatima, pokušavaju još više potaknuti mobilnost radnika. Kako radi ured EURES-a u Hrvatskoj?

Privremene mjere bogatih

– Dnevno primamo od pedeset do čak sto mailova, a tijekom mjeseca po jednom telefonskom broju bude i tisuću poziva zainteresiranih za poslove u zemljama Europske unije. Neki zovu zbog konkretnog natječaja, neki se raspituju načelno, neki imaju proceduralna pitanja... – kaže jedna od savjetnica u hrvatskom EURES-u.

Preko tog portala, nastalog u suradnji Europske komisije i svih zavoda za zapošljavanje zemalja europskog gospodarskog prostora, svake se godine zaposli približno 150 tisuća osoba. Broj osoba koje preko EURES-a traže posao povećao se sa 175 tisuća u 2007. na 1,1 milijun u prošloj godini. Zbog privremenih mjera koje su neke bogate zemlje uvele prema Hrvatskoj kao novoj članici EU Hrvatima još trebaju radne dozvole u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Nizozemskoj, Španjolskoj, Belgiji...

No i u tim zemljama moguće je dozvolu dobiti ako poslodavac prije vašeg dolaska pristane da vas zaposli, a poslodavca je unaprijed moguće naći upravo preko portala EURES. Nakon godinu dana rada uz radnu dozvolu u tim zemljama Hrvati mogu dobiti trajnu dozvolu rada.

Prema izvješću EURES-a iz studenog 2013., u Njemačkoj se, primjerice, nudilo 9600 radnih mjesta za trgovce, 15.590 radnih mjesta za mehaničare i montere strojeva, a 20.520 radnih mjesta za elektromehaničare. EURES nudi mogućnost pretrage slobodnih radnih mjesta po zanimanjima i po državama. A moguće je odabrati i sva zanimanja i sve države pa vidjeti apsolutno sva trenutačno slobodna radna mjesta s podacima o vrsti posla, plaći i kontaktima poslodavca.

Grčka, Španjolska pa mi...

Europska komisija pretprošlog je tjedna predložila dodatno poboljšanje mreže EURES kako bi nezaposleni još lakše pronalazili zaposlenje u drugim državama EU. Prijedlog još moraju usvojiti Vijeće i Europski parlament, no europski povjerenik za zapošljavanje László Andor vjeruje da poboljšanje EURES-a predstavlja “ambiciozan i praktičan korak u borbi protiv nezaposlenosti”. Prema jučer objavljenim podacima Eurostata, Hrvatska je, nakon Grčke i Španjolske, u prosincu 2013. bila treća zemlja EU s najvećom stopom nezaposlenosti – 18,6 posto.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

XA
xaron
19:43 01.02.2014.

Pa na seminar za zapošljavanje u EU , organiziranom u Zadru, pojavio se samo jedan (1) zainteresirani. Za 47 mjesta frizera u Njemačkoj prijavila se tri (3) kandidata... Ovi dobiju tako malo poziva za posao obzirom na 350000 nezaposlenih.

PR
prtlje
22:09 01.02.2014.

......posto sam nase gore list i dobar poznavatelj naseg mentalitets....strah me hvata pomisli.....europa treba "radnike"....nase je drustvo i nas stil zivota jedna poremecena um .....daleko od bilo kog europskog razuma...moja mila braco ne lupaj te mi minuse....vlasnik sam poduzeca u jednoj stranoj drzavi a najmanje moje radne snage su Hrvati....zasto?????.....nasa kocija stala je u blatu jos sedamdesetih,zaprega je vise ne moze izvuci..a europska vucna sluzba bit ce skupo placena....

DU
Deleted user
08:28 02.02.2014.

Nekako me jako zanima imali li na ovom tužnom svijetu još pokoji Hrvat u naponu snage kojemu ne bilo bilo ispod časti pošteno raditi, na primjer, krampom i lopatom. Dok sam prije četrdesetak godina bio student, nismo se ni majanje stidjeli takvih poslova. Radeći ih, odškolovali smo se za inženjere. Sad je očito došlo drugačije vrijeme, i svi bez razlike radili bi nekakve "fine" poslove za računalom, bez obzira na to znaju li zbrojiti dva plus dva ili napisati suvislu rečenicu od pet riječi. Čini se da ipak to nije moguće niti će ikada biti, ni u Europskoj uniji ni igdje drugdje. Shvaćanje rada postalo nam je više nego nakaradno.