Nijedan američki predsjednik svoj mandat ne može započeti bez zakletve koja ga uvodi u novu funkciju. Ta zakletva zapravo je jedini obavezni element velike ceremonije koja se svake četiri godine održava na zapadnoj strani zgrade američkog Kongresa.
Iako ustav predviđa da to bude jednostavna svečanost, ona se s vremenom pretvorila u cjelodnevno slavlje koje uključuje program za vrijeme same inauguracije, parade po glavnom gradu, razne govore, a sve završava nizom balova koji se održavaju na različitim mjestima u Washingtonu.
Dan je to kada u glavni grad hrle ljudi sa svih strana Sjedinjenih Država kako bi pozdravili novoga predsjednika, a obično se tu okupi njaviše onih koji su novom stanarau Bijele kuće i dali svoj glas pa su došli proslaviti i njegovu i svoju pobjedu.
Sljedećeg petka 45. američki predsjednik Donald Trump položit će prisegu, no ta će inauguracija vjerojatno biti ponešto drukčija od prijašnjih. Već su je u velikoj mjeri zasjenila intezivna događanja na političkoj sceni od kojih mnoga dovode u pitanje je li Trump uopće kompetenetan da postane predsjednik.
Ovogodišnja inuguracija mogla bi biti puno manje glamurozna od nekih prethodnih na kojima su se estradne zvijezde otimale za pjevački angažman na ovoj najspektakularnijoj proslavi američke demokracije.
Donald Trump imao je i još uvijek ima problema s pribavljanjem zvučnih imena koja su postala nezaobilazna na svakoj inauguraciji, ali i na događanjima koja nakon nje slijede. No ove godine, zvijezde su se od Trumpa distancirale i odbile zvučne ponude, a među njima se našao i naš čelistički dvojac 2Cellos.
Kako stvari sada stoje na Trumpovoj će inaugraciji nastupiti jedan mormonski zbor, limena glazba jednoga američkog koledža i neki manje poznati solisti među kojima je i jedna pobjednica američkog Supertalenta.
No on je nakon svega kazao da ga u osnovi nije ni briga za to jer je bit inauguracije ipak nešto drugo, a ne nastupi pjevačkih zvijezda.
Prije otprilike tjedan dana Trumpov stožer zadužen za inauguraciju objavio je kako u washingtonskim trgovinama više nema svećane odjeće zato jer su dame i gospoda koja s spremaju na inauguracijske balove već sve pokupovali pa će se oni koji još nisu obavili kupnju morati zaputiti u neki drugi grad.
No novinari su se rastrčali po trgovinama i nakon toga napisali da je izbor takve odjeće po buticima i više nego dobar. Bio je to još jedan pokušaj da se spasi glamurozni dio toga događaja. A poznato je da Donaldu Trumpu glamur i zvijezde jako puno znače. No ovoga puta oni nisu želljeli da ih se poistovjeti sa svime onim iza čega stoji novi predsjednik.
Tome svakako treba pridodati činjenicu da su njegovoj supruzi Melaniji američki modni dizajneri poručili da neće dizajnirati njenu odjeću za inauguraciju i dodali kako je može naručiti preko interneta. No čini se da je ona u posljednji trenutak našla neobično saveznicu, legandarnu Anne Vintour, urednicu američkog Voguea koja joj navodno pomaže da dobije upravo ono što želi i da time poruči Amerikancima ono što zaista želi poručiti.
Povijest predsjedničkih inauguracija započela je kada je 30. travnja 1789. godine pisegnuo prvi američki predsjednik George Washington. Prva inauguracije održana je u New Yorku, a Washington je zakletvu položio na balkonu Federalne vijećnice koja je u tom trenutku bila sjedište zakonodavne vlasti nove države.
Ceremonija je bila relativno jednostavna i kratka, a prvi inaugaracijski govor Washington je održao pred tadašnjim Kongresom. Bio je to govor od točno 1419 riječi.
Njegova druga inauguracija održana je u Philadelphiji, kao i inauguracija drugog američkog predsjednika Johna Adamsa. Thomas Jefferson, treći predsjednik, bio je ujedno i prvi koji je predsjedničku zakletvu položio u Washingtonu, i to 1801. godine.
Na drugoj inauguraciji Jamesa Madisona 1813. održan je prvi predsjednički bal za koji su ulaznice stajale 4 dolara. Četiri godine kasnije predsjednik James Monroe održao je prvu inauguraciju na otvorenom. Inauguraciju Johna Qunicija Adamsa obilježilo je to što je on prvi predsjednik koji na inauguraciji nije nosio svilene čarape i hlače do koljena, već duge hlače.
Godinu 1841. obilježila je činjenica da su se u njoj prvi put u američkoj povijesti dogodile dvije predsjedničke inauguracije u razmaku od samo 34 dana. Predsjednik Willam Henry Harrison tijekom svoje inauguracije nije želio nositi kaput, već samo lagano odijelo iako je u Washingtonu bilo vrlo hladno.
Uz to je jahao na konju u paradi. Vrlo brzo nakon inauguracije počeo je pobolijevati i umro je nakon 31 dan.
Postoje dvije teorije o njegovoj smrti. Jedna da je umro od upale pluća koju je zaradio tijekom inauguracije, a druga da je obolio od trbušnog tifusa nakon što se uselio u Bijelu kuću pored koje se nalazio septički tank gradske kanalizacije.
No upravo njega smatraju prvom i jedinom žrtvom predsjedničke inauguracije u američkoj povijesti. Vlast je po prvi puta u povijesti preuzeo potpredsjednik. Bio je to John Tyler. Druga izvenredna inauguracija zbila se nakon smrti predsjednika Zacharyja Taylora, nakon 14 mjeseci mandata.
Prva fotografirana inauguracija bila je ona 1857. godine, a na drugoj inauguraciji Abrahama Lincolna prvi su put u paradi sudjelovali crnci. No taj drugi Lincolnov mandat trajao je samo nešto više od 40 dana.
U drugoj inauguraciji u istoj godini vlast je preuzeo potpredsjendik Andrew Johnson. Treći slučaj dviju inauguracija u istoj godini dogodio se 1881. godine, i to u razmaku od šest i pol mjeseci. To se ponovno dogodilo 1901. godine nakon atentata na Willaima McKinleya. Woodrow Wilsona, predsjednika koji je vodio zemlju za vijeme Prvog svjetskog rata, prvi puta u povijesti na inauguraciji je pratila i prava dama. Inauguraciju 1925. godine obiljažila je činjenica da je to prva inauguracija koju je u potpunosti prenosio radio.
Franklin Delano Roosevelt prvi put položio je zakletvu 20. siječnja, a u povijesti će ostati zabilježen i po tome što je jedini pedsjednik u američkoj povijesti koji je inauguriran čak četiri puta. Nakon njegove smrti 1945. došlo je do još jednog slučaja dviju inaugaracija unutar jedne godine.
Njegov nasljednik Harry Truman u drugi je mandat ušao na osobit način. Upravo 20. siječna 1949. godine predsjedničku inauguraciju prvi je put prenosila televizija. Inauguracija Johna Kennedyja 1961. bila je također obilježena televizijom – prvi put prenosilo se ne crno-bijelom, već slikom u boji, a bila je to i prva inauguracija na kojoj je nastupio jedan pjesnik – Robert Frost.
Nakon njegove smrti u Dallasu 1963. zbog delikatnosti situacije njegov potpredsjednik Lyndon Johnson dužnost je preuzeo na zaista neobičnom mjestu – njegova inauguracija održana je u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One.
Dva mandata Ronalda Reagana obilježile su najhladnija i najtoplija inauguracija u povijesti. Drugu inauguraciju Billa Clintona obilježilo je to što je bila prva u povijesti koju se moglo pratiti uživo preko interneta.
I na kraju treba reći nešto i o inauguraciji Trumpova prethodnika Baracka Obame koji je bio prvi crni predsjednik i predsjednik na čiju je inauguraciju došlo najviše ljudi u povijesti. On je i prvi predsjednik kojeg je prisegnula žena, sutkinja Dianne Fenstein.
Preostaje nam tek vidjeti kakva će biti inauguracija koja će se održati u petak. Hoće li i ona biti povijesna i po čemu bi to mogla postati, tek ćemo vidjeti. Već je sada sigrno da će biti jedna od najneizvjesnijih u američkoj povijesti.
>> Melania Trump u velikim je problemima zbog supruga. Evo što je muči dan prije Donaldove inauguracije