Nešto više od tri tjedna dijeli nas od Popisa stanovništva, kućanstava i stanova nakon kojeg ćemo doznati ima li Hrvatska manje od četiri milijuna stanovnika, kakav je sastav stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku, koji su glavni izvori prihoda građana, u kakvim stanovima i kućama žive...
S obzirom na epidemiju postavlja se pitanje kako provesti popis s minimalnim rizikom jer se druga faza popisa kada gotovo 8000 tisuća popisivača izlazi na teren odvija krajem rujna i u listopadu. Inače, prema posljednjoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je lani imala 4,047 milijuna stanovnika, a među njima gotovo 863 tisuće njih u dobi od 65 i više godina, te 775 tisuća djece i mladih do 19 godina.
Popisivači na teren 27. rujna
Prva faza popisa trajat će od 13. do 26. rujna kada će se građani moći sami popisivati preko sustava e-Građani. U drugoj fazi od 27. rujna do 17. listopada popisivači izlaze na teren kako bi popisali one koji se nisu sami popisali online, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana. Popis će se moći provoditi najdulje do 29. listopada ako do 17. listopada ne budu popisane sve popisne jedinice. Kontrolori (1100) nadziru rad popisivača, kontroliraju točnost i obuhvat prikupljenih podataka...
Na pitanje koliki je epidemiološki rizik popisa stanovništva i kako ga umanjiti, epidemiolog prof. dr. sc Branko Kolarić ističe da treba voditi računa da cijepljenje ne štiti 100% od zaraze, ali znatno umanjuje rizik od prijenosa virusa i zaraznosti, i kada bi svi građani bili cijepljeni, suzbili bi epidemiju.
– Popis stanovništva važan je za zemlju, iako bi, istina, bilo bolje da je proveden ljeti. Epidemiološki rizik postoji, ali je prihvatljiv ako su cijepljeni popisivači i građani kod kojih dolaze, te ako se svi drže epidemioloških mjera, od razmaka do maski. Ako u kućanstvu ima rizičnih osoba, bilo bi bolje da su u drugoj prostoriji, dok drugi član kućanstva daje podatke za njih, a u ruralnim područjima popis se može obavljati i na otvorenom, u dvorištu, da se smanji rizik od zaraze osobito ako članovi kućanstva nisu cijepljeni – kaže Kolarić.
Popisom stanovništva važno je dobiti točne podatke jer bismo nakon njega trebali dobiti i registar stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom, za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne politike. No, drugo je pitanje hoćemo li sve točne podatke i dobiti. Referentna točka popisa je 31. kolovoza 2021. te će, prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, u popis stanovnika Hrvatske ući svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane bar godinu dana.
Kazne za nepotpune podatke
Identifikacijske podatke i broj osoba u kućanstvu daje građanin sam ili član kućanstva za odsutne članove što znači ako izostane odgovarajuća kontrola i ako kontrolori nemaju bazu podataka za sve članove kućanstva u popis stanovnika mogu ući i oni koji u zemlji ne žive ili koji su se odselili, a nisu odjavljeni. Za davanje netočnih i nepotpunih podataka propisane su novčane kazne, no tko može iskontrolirati je li točno kad jedan član kućanstva izjavi da mu je netko od ukućana živio u Hrvatskoj uoči referentnog trenutka popisa ili da je došao živjeti u Hrvatsku s namjerom da u njoj živi najmanje godinu dana?
Stoga smo, među ostalim, pitali DZS kako će konkretno kontrolirati točnost podataka tijekom popisa i jesu li u popis stanovništva ušli oni koji su se odselili ili ne žive u zemlji. Zanimalo nas je i koliko je popisivača cijepljeno i razmišlja li se u slučaju izrazito nepovoljne epidemiološke situacije o odgodi popisa ili bi bio održan uz strože mjere. Odgovore na ta pitanja, rečeno nam je, dobit ćemo sutra.
>> Pogledajte i ovaj video: Ovaj gradić ima toliko malo stanovnika, da svi žive u istoj zgradi!
Ne puštam popisivača bez covid putovnice. Beroš je rekao.