Populacije divljih vrsta – sisavci, vodozemci, reptili i ribe – u prosjeku su manje za 69% od 1970. godine, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta (Living Planet Report 2022). Izvještaj naglašava da je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, tvrtke i javnost da hitno uvedu promjene kojima će zaustaviti uništavanje biološke raznolikosti.
Do sada najveća baza podataka, koja obuhvaća gotovo 32.000 populacija 5230 vrsta, Indeks života na planetu, koji je u okviru Izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.
Iz WWF-a Adria priopćili su kako Izvještaj pokazuje kako su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti. Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66% tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55% u Aziji i Pacifiku. WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda, jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu. Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94%.
Za manje od jednog ljudskog vijeka, broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83%, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.
- Suočeni smo s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem - klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ovaj Izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu odgovor mora biti promjena sustava - kazao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.
Ističe se kako će svjetski čelnici koji će se u prosincu ove godine sastati na 15, konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti COP15 imati jedinstvenu priliku ispraviti krivulju u korist ljudi i planeta. WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariškom dogovoru kojim se obvezuju da će zaustaviti gubitak bioraznolikosti i do 2030. godine osigurati svijet okrenut očuvanju prirode.
- Na konferenciji o bioraznolikosti COP15 čelnici će imati priliku obnoviti naš narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati zdraviju, održiviju budućnost za sve uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti koji pozitivno utječe na prirodu. U uvjetima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju - ističe Lambertini.
- Prema najnovijim podacima za Europu, iako populacije ptica i sisavaca bilježe pozitivne trendove, vodozemci, reptili i populacije slatkovodnih riba su u opadanju uglavnom zbog izgradnje, dobrim dijelom nepotrebne, hidro-energetske infrastrukture - napominje Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije. Dodaje kako globalno smanjenje populacija slatkovodnih vrsta za čak 83% ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji.
- I naše velike zvijeri - vuk, medvjed i ris, pri čemu je ris ne tako davno bio istrijebljen s nekih staništa, danas su suočeni s problemom opstanka. More nam je gotovo posve izlovljeno, a iako su znanstvenici predviđali da će 2048. biti više plastike nego ribe u morima, ako je suditi po sadašnjim pokazateljima, to će stići puno ranije - objašnjava Kalauz.
- Odgovornost je na svima nama da nešto poduzmemo i da se mijenjamo ukoliko želimo da i generacije iza nas žive na zdravom planetu. Ovu krizu s kojom se planet suočava moguće je ublažiti jedino promjenom paradigme razvoja i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora. Moramo mijenjati način kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, kako stanujemo, koji prijevoz biramo, kako se hranimo, te kako i na koji način upravljamo prirodnim resursima koji su ograničeni. To su ozbiljni izazovi ne samo za zemlje u našoj regiji, već i na svjetskoj razini, ali bez kolektivne svijesti da je odgovornost za djelovanje na svima nama teško možemo očekivati promjene - zaključila je Kalauz.
>> VIDEO Objavljena lista najboljih sveučilišta u svijetu: Zagrebačko ostvarilo najgori rezultat dosad
Ponovo, kao sa klimom i ranije ozonom, upozoravaju oni koji se nikada s asvalta nisu makli! Ako je suditi po USA a tu imamo suptropsku i tropsku klimu u juznoj polovini drzave i Floridi i otocima, divlje zivotinje i ptice su se namnozile do brojeva koji debelo premasuju stanje prije dolaska bjelaca na kontinent! Srnece i jelenje divljaci kao i velikih, srednjih i malih sisavaca ima u blizini ljudskih stanista toliko da ulaze u dvorista danju i tesko ih je otjerati dok tamane vase povrce ili voce koje uzgajate iz ljubavi za "svojim" makar je obicno desetak puta skuplje nego kupovno. Rakuni, vjeverice, oposumi, groundhog (mrmot??- "pretkazuje dugu zimu ili skoro proljece") ptice pjevice, svega ima u izobilju. Ljudi ih vole gledati sve dok vam razbiju auro ili obrste gredicu s povrcem ili ukrasnim cvjecem. Zivim u rubnom naselju obiteljskih kuca (kao Tresnjevka u Zagrebu) ali grada ima jos dalje od mene. Osim medvjeda mi dolazi sve i lisice i coyoti i srne te oko 30-tak vrsta ptica pjevica. Za vece zivotinje je dovoljno 5x5m sikare za sakrivati se od radoznalih pogleda i vazno je da ih ne gnave psi bez uzice. Travnjaci pogoduju jer toga im je u davnini nedostajalo - srneca divljac treba pase a ne jede drvece.