'Za Milanovića su mi rekli: On je inteligentan, ali lijen'

Predsjednik Zoran Milanović ponaša se kao šef oporbe, a ne kao predsjednik države, i trebao bi se vratiti u ustavne okvire svoga djelovanja, kazao je danas ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka s kolegom Lucom Beccarijem iz San Marina u Zagrebu u istupu u kojem je odgovorio na tvrdnje predsjednika Milanovića i otvorio novu frontu, dajući detalje iz 90-ih godina prošlog stoljeća iz Ministarstva vanjskih poslova, gdje je bio tajnik, uspoređujući premijera Andreja Plenkovića i Milanovića koji su tamo radili.

– Kad govorim kao bivši kadrovik o njima u '90-ima, Plenković je bio najprimjetniji, najviše je radio, imao je nevjerojatno izdašni radni i intelektualan potencijal i kapacitet, bio je svuda zamijećen i aktivan, za razliku od predsjednika Milanovića u tom razdoblju. Kad  sam ga 2009. postavio za načelnika Odjela za mir i sigurnost, rekli su: "On je inteligentan, ali lijen" – kazao je Grlić Radman.

Nahvalio je Plenkovića, kazavši kako je predsjednik Vlade jedan od najdemokratskijih lidera  i najistaknutijih lidera u EU, dok je "sve što je Milanović govorio ovih dana netočno, to je ulični jezik, jezik koji zabavlja ulicu, to nije konstruktivan jezik koji pridonosi stabilnosti" .

Do sad se, kaže, suzdržavao i pokazivao benevolentnost, ali više ne može to činiti nakon što je predsjednik Milanović rekao da se "otvaraju novi horizonti i da pazim što govorim".

– Ti horizonti kontaminirani su njegovim nečuvenim izjavama, objedama i uvredama koje su ispod razine predsjednika. Predsjednik bi trebao predstavljati svoju državu, primati druge predsjednike, odlaziti u predsjedničke posjete, a mi pamtimo jedan nedovoljno istraženi posjet Albaniji, za koji ne znamo je li bio službenog ili privatnog karaktera, ali nije bio posjet predsjedniku nego premijeru, što je nečuveno – istaknuo je Grlić Radman.

O poruci Milanovića da pazi što govori, kazao je kako je 1984. emigrirao iz totalitarnog režima u Švicarsku gdje nije morao paziti što govori, ali "nije ni uzgajao svinje niti se bavio kotlovnicama, što su časni poslovi", te se 1991. vratio na poziv dr. Franje Tuđmana.

– Tamo sam završio menadžerstvo i stekao sve svoje radne navike koje bi trebao steći i gospodin  Milanović – dodao je.
O genezi problema rotacije diplomata, koji je na čekanju, kazao je kako je predsjednik Vlade na Vijeću za nacionalnu sigurnost 23. studenoga dao popis Milanoviću koji ga je odbio jer ga nije interesirao.

– Razgovarao nekoliko dana poslije s predstojnikom Ureda predsjednika, tad mi je rekao da Milanović ne želi razgovarati o tom popisu jer želi 50:50, što mi je bilo jako čudno jer to nije način postupanja. Što znači "fifty-fifty"? Možda je taj pojam poznat iz 2. svjetskog rata, kad je bilo "fifty-fifty" na Jalti. Diplomacija ne može biti fragmentirana i segregirana, ona predstavlja državu. Često sam zvao predstojnika Ureda znajući da će takva situacija u jednom trenutku eskalirati – istaknuo je.

Dotaknuo se svog imenovanja za veleposlanika u Mađarskoj.

– Moj odlazak u Budimpeštu bio je na prijedlog Andreja Plenkovića koji je bio državni tajnik 2011., a prijedlog je potpisao Gordan Jandroković. Bilo je logično da odem tamo: bio sam stani predstavnik u Dunavskoj komisiji, a te godine i njezin tajnik, govorim mađarski. Ta je lista stavljena u ladicu zbog tvrdnje da je na njoj HDZ-ov kadar, ali sam sve objasnio ministrici Vesni Pusić i prihvatila je to. I uopće nije bilo bitno tko je na vlasti jer sam smatrao da sam zaslužio biti veleposlanik RH u Budimpešti. Tu Milanović nema nikakvih zasluga, a vjerodajnice mi je predao tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Kad sam pitao Milanovića kako to da je stavio supotpis na moje imenovanje, rekao je: "Pa nismo imali nikoga, a upravo on je zaustavio moje imenovanje" – dodao je ministar Gordan Grlić Radman.