Prodaja državnog udjela u Podravki, Končaru, Janafu, HT-u, Državnim nekretninama, Eutelsat communicationsu i turističkim tvrtkama prve su na popisu koje bi mogle napuniti proračun. Brzo punjenje proračuna prodajom državne imovine moguće je samo od “živog kapitala”, odnosno onog koji je na tržištu i kojemu se može utvrditi cijena, dok “mrtvi kapital”, koji je za ovogodišnje punjenje proračuna spomenuo premijer Tihomir Orešković, ima niz prepreka i teško ga je brzo osposobiti. Ali stavljanje i mrtvog kapitala u razvojnu funkciju, kao što je primjerice niz državnih zemljišta, sigurno je bolje nego ga držati neiskorištena.
Novac od turizma
Ubrzo bi novac mogao sjesti od prodaje hotela Maestral i Imperijal, za koje je interes iskazalo 15 ulagača, te projekta Muzil, za koji su pristigle dvije neobvezujuće ponude – francuskog investitora Boygues Batiment International i američke nekretninske tvrtke Forbes. Kako pojedinačna prodaja stanova ne bi imala dobar odjek u javnosti, plan je prodati cijelu tvrtku Državne nekretnine unutar koje se nalazi 5000 stanova i poslovnih prostora, a neki od njih su i na vrlo atraktivnim lokacijama, kao što je uži centar glavnoga grada. Prema procjenama, od prodaje te tvrtke moglo bi se dobiti milijardu kuna. Interes već načelno imaju i mirovinski fondovi. Oko 200 milijuna kuna država bi mogla dobiti i od prodaje 0,46 posto udjela u tvrtki Eutelsat communications. Država je vlasnik 25,07 posto dionica Končara, čijom bi se prodajom, uzme li se u obzir da je cijena dionice na burzi sada 645 kuna, moglo dobiti oko 416 milijuna kuna. No sigurno bi taj iznos bio i veći jer svatko tko bi ušao sa 25 posto dobio bi i kontrolni paket. U Podravci država ima 19,7 posto, a za što bi se moglo ubrati oko 400 milijuna kuna. I HT bi se mogao naći na bubnju, a od 1,78 posto, koliko država ima moglo bi se dobiti 200 milijuna kuna. Razmatra se navodno i prodaja udjela u Janafu, a nije isključeno da se Vlada odupre i protivljenju javnosti i odluči se na prodaju udjela u Ini, od čega bi, prema procjenama, dobila četiri milijarde kuna. A nije isključeno da se krene i u smjeru izlazaka tvrtki na burzu i njihove dokapitalizacije, što je već bilo pripremljeno za HEP.
Zemljišta za razvoj
I dok za tvrtke koje su na tržištu problema s prodajom ne bi bilo, za “mrtvi kapital” utrživost je teška. Jer, primjerice, ako se zemljišta stave u funkciju, potrebno je prethodno riješiti imovinskopravne odnose, a potom, s obzirom na to da se stavljaju u zakup, novac ne bi odjednom sjeo u proračun. Država ima niz atraktivnih zemljišta od, primjerice, Istre, kao što su Hidrobaza, Bale, do Šepurina kod Zadra, pa dubrovačkog primorja te zemljišta u Zdenčini i u Dugom Selu kod Zagreba. Državni ured za upravljanje državnom imovinom preuzeo je od vojske i 3000 garaža u Splitu i Zagrebu, za koje također treba riješiti imovinskopravne odnose, a tek onda se mogu i staviti u funkciju. A za koje će se, kao što je problem i sa stanovima, morati utvrditi realna cijena. Za prodaju nije spreman ni velik broj turističkih kompleksa zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa.
>> U očekivanju proračuna: treba ga srezati bar 3,5 milijardi kuna
Sve su prodali, pa nek prodaju i to...oni novaca za uloziti nemaju...jednostavno receno. Najprofitabilnije tvrtke su privatizirali, prodali strancima uzeli dio kolaca i sad stranac sve diktira. Sto se tice, autocesta. U ekonomskom obracunu se znalo da ce biti ne rentabilne. No, kao sto se kaze, EU je nametnula. Da je cestovni promet znacajno bitan za razvoj ekonomske strukture, po tom pitanju se slazem. Novac se zapravo i vratio njima, njihovi materijali su koristeni za izgradnju, tvrtke itd. Sve te tvrtke su opet platile porez u njihovim drzavama. A HR ostao je kredit....