Za mjere protiv ekstremizma nužna je suglasnost predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković u proteklim su danima naglo prekinuli svoj dugotrajni verbalni sukob, a uskoro će se vidjeti je li ta “živahna osobna rasprava” ostavila posljedice i na njihov redovni rad, kao što je pitanje nacionalne sigurnosti. Nakon pokušaja atentata na Markovu trgu, primjetan je bio nastavak nesklada, pa i oko redoslijeda sazivanja Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) i Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Plenković ovdje ima inicijativu pa je i diktirao tempo te je prvo sazvana Koordinacija, a odbijen je prijedlog Pantovčaka da ipak prvo bude sjednica VNS-a.

Nakon Koordinacije, predsjedavajući Tomo Medved izjavio je kao je “usvojen niz mjera za sveobuhvatan pristup sprečavanju radikalizacije u društvu”. Prijedloge konkretnih mjera Medved je istog dana uputio Vladi. On, dakle, smatra da je posao oko određivanja antiekstremističkih mjera de facto već uglavnom obavljen, no na Pantovčaku tako sigurno ne misle jer za njih taj posao je tek započet.

Naime, predsjednik Milanović još je ranije izjavio da Vlada u sustavu domovinske sigurnosti nije ovlaštena davati naloge Koordinaciji, već je za to ovlašten jedino VNS, pa je Koordinaciju čak nazvao “paratijelom”. Ipak, kao očiti izraz želje da se ne komplicira, na sjednici Koordinacije bio je i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić koji je tamo zastupao stavove i mišljenje predsjednika Republike. Pantovčak će pak nastaviti inzistirati da je središnje tijelo domovinske sigurnosti – Vijeće za nacionalnu sigurnost, ono je alfa i omega i ono bi trebalo otvoriti i zatvoriti svaku priču vezanu uz nacionalnu sigurnost.

>> VIDEO Davor Božinović o motivima napadača: 'Ova vlada nije kriva za radikalizaciju društva'

Video: Večernji TV

I Lozančić na Koordinaciji

Milanovićeva je argumentacija da se treba sazvati sjednica VNS-a, kako bi se uopće utvrdilo koliki je u Hrvatskoj sada problem vezan uz terorizam, ekstremizam i radikalizam. Ako ga imamo, onda se njime bave tajne službe, a to onda spada u domenu zajedničkog odlučivanja premijera i predsjednika. Do sada se, prema izvješćima SOA-e, smatralo da u Hrvatskoj nema većeg rizika od terorizma i ekstremizma. Ako se nešto sada bitno promijenilo, onda je to posao i za premijera i predsjednika, za zajedničku raspravu i donošenje mjera. Drugim riječima, Pantovčak smatra da se tu onda ne može “preskakati” Milanovića, a ističu da VNS daje zadaće Koordinaciji, a ne ona VNS-u.

Nadalje, Koordinacija ne može davati nikakve zadaće SOA-i ili vojsci, to opet čini VNS. Može tek predlagati i održati raspravu. Nadalje, tko je komu podređen, vidi se i iz toga što izvješće o godišnjem radu Koordinacija podnosi VNS-u, a potpisuju ga predsjednik i premijer zajedno. Koordinacija radi prema planu koji su zajedno odobrili predsjednik i premijer, pa ako ona sada radi nešto drugo, to podrazumijeva da ima i blagoslov Zorana Milanovića, ne samo Plenkovića. Na ovakvom razmišljanju inzistira Pantovčak, dok je Plenković već ranije kazao da on na VNS-u ne misli gubiti sate na raspravu, nego treba sve pripremiti na Koordinaciji. Opet dijametralna suprotnost u pristupu koja, moguće, otvara teren za nova sporenja dva politička brda. Čisto praktično, sastanak Koordinacije trajao je samo dva sata, je li to bilo dovoljno da do konsenzusa Vlade i Pantovčaka dođe već na Koordinaciji?

Kako je bio nazočan i Lozančić, znači li to da se i on složio s prijedlogom mjera? Koliko se može čuti, a na sastanku je bilo i osam ministara Vlade, o prijedlogu mjera se glasalo, ali ne zna se rezultat. Moguće je da je Lozančić izdvojio svoje, odnosno mišljenje predsjednika RH. No nije tu bilo nikakve drame, čini se da i Pantovčak smatra da tu ima dosta dobrih ideja. Poanta je da je sastanak Koordinacije ipak bio koristan. Jedino se može čuti da su Lozančić i ministri razmijenili mišljenja, ali da i Pantovčak ima svojih inicijativa.

Nadalje, ministar Medved je za javnost izjavio da je prijedloge mjera odmah uputio Vladi, no nije rekao da je prijedloge poslao i predsjedniku RH kojemu, prema zakonskim rješenjima, ima obvezu poslati isto, i to prvome u nizu, pa premijeru, pa predsjedniku Sabora. Razlika je još i u tomu što Pantovčak o mjerama očito još namjerava raspravljati i onda doći do zajedničkih rješenja isključivo na VNS-u, dok u Vladi očito drže da se raspravljalo na Koordinaciji, a onda će blagoslov automatizmom biti dan na VNS-u. A što ako se dva lidera na VNS-u ne usuglase oko svih predloženih mjera?

Milanović, koliko vidimo, i dalje inzistira na “državnom konsenzusu” i neće ispustiti priliku za potvrdu ovlasti u odlučivanju o nacionalnoj sigurnosti. Bilo bi dobro da se izbjegnu hipotetske situacije, da Plenkovićeva ekipa ode na VNS i očekuje konsenzus i odobrenje mjera protiv ekstremizma, radikalizma i govora mržnje, a onda im na Pantovčaku kažu – koji ekstremizam, pa nema tu većeg problema! Ima se tu što raspraviti jer na Vijeću za nacionalnu sigurnost potreban je konsenzus, inače se mjere neće moći usvojiti.

Čeka se Plenkovićev korak

Istina, ne bude li na VNS-u konsenzusa, Vlada većinu tih mjera može provesti i bez stava i odluke VNS-a, ima sve poluge vlasti, no za mjere koje se tiču angažmana tajnih službi i vojske potrebna je suglasnost Milanovića. Što će se, dakle, zbiti na sjednici VNS-a, za koju se još ne zna ni datum? Čeka se Plenkovićev korak, ali VNS se mora prije ili kasnije sazvati, mora dobiti izvješća o radu Koordinacije i odobriti joj rad u idućoj godini. Mora odobriti i smjernice za rad tajnih službi za 2021. godinu. Uobičajeno je da se sve spomenuto usvaja na VNS-u pred sam kraj godine.