Za mjesec dana bismo propali da je zabrana rada ostala

Sve trgovine od prekosutra mogu ponovno raditi nedjeljom cijeli dan, odnosno po vlastitoj odluci, jer Ustavni je sud jučer jednoglasno ukinuo zabranu nedjeljnog rada, a njegova odluka na snagu stupa trenutno.

Grafika: Kako je usvojena neradna nedjelja

Što je pisalo u zakonu o neradnoj nedjelji...

Traumatične posljedice
Po starom će sada raditi i minimarket Darija Šimovića u Tenji, koji je zbog 200-tinjak tisuća kuna gubitka zbog neradne nedjelje obolio pa sada čeka operaciju štitnjače.

– Kada bih tužio državu zbog naknade štete, to bi mi donijelo još više komplikacija, a brige zbog svoje i obitelji šestero zaposlenih su mi i narušile zdravlje – kaže Šimović, jedini privatnik koji je podnio ustavnu tužbu zbog nedjelje, uz osam trgovačkih lanaca i općinu Stupnik na čijem se teritoriju jedan od lanaca nalazi. No Ivica Komesarović u ožujku je stavio lokot na svoj dućan u Velikoj Gorici. – Ogorčen sam na Zakon. Crkva se tu nije morala miješati, mi smo fundamentalistička zemlja – govori Komesarović. Trgovina Grec u Požegi radila bi još samo mjesec dana da je ostala zabrana na snazi.

– Zatvorili bismo je jer smo mjesečno imali tridesetak tisuća kuna gubitka. Trgovinu u kojoj radi samo moja obitelj držalo je to što smo četrnaest godina radili nedjeljom poslijepodne kada gotovo nitko nije radio, a onda su nam zabranili da u to vrijeme radimo – ističe vlasnica Marija Gretić.

Od danas ukinuti su članci 58., 59., 60. i 62. Zakona o trgovini, koji su regulirali radno vrijeme nedjeljom, blagdanima i u turističkoj sezoni te predviđali iznimke koje smiju raditi. Ustavni je sud utvrdio da ovim ukidanjem ne nastupa pravna praznina jer ostaje članak 57. Zakona koji omogućuje trgovcu da odredi radno vrijeme trgovine poštujući Zakon o radu i ostale propise. – Zabrana nedjeljnog rada trgovina nije mjera koja bi pridonijela ostvarivanju cilja, odnosno zaštite prava radnika, a narušava jednakost unutar trgovaca bez objektivnog i razumnog opravdanja – ustvrdio je sudac izvjestitelj Marko Babić, napomenuvši kako ne stoje baš sve primjedbe podnositelja ustavne tužbe. Pokretači ocjene ustavnosti, jasno, zadovoljni su, no sreću ne dijele svi trgovački lanci.



– Poštovat ćemo ustavnu odluku i neke će naše trgovine sutra raditi. Nastojat ćemo da to bude manje dućana nego prije zabrane, ali to će ovisiti o konkurenciji – kaže uprava Konzuma preko Agrokorove glasnogovornice Anje Linić. Njima zabrana i nije toliko smetala, štoviše, Konzumovi hipermarketi ni lani nisu radili nedjeljom cijeli dan, a malim trgovinama unutar tržnica dobro je išlo proteklih pola godine. Također, najveći trgovački lanci dogovorili su da rade do 14 sati ove nedjelje.

Tenzije u javnosti o pitanju radnog vremena trgovina nedjeljom traju već 11 i pol godina, a ograničenje nedjeljnog rada, koje su čak dvije vlade donijele pod pritiskom više Crkve a manje sindikata, Ustavni je sud srušio oba puta. U listopadu 2003. ondašnja vlada je, želeći se dodvoriti Crkvi, zaključala velike trgovine nedjeljom, no već u travnju 2004. Ustavni je sud tu odluku ukinuo. Pokleknula je i aktualna vlada i zabranu ponovno ozakonila uoči lokalnih izbora (očekivano) prepustivši najvišoj sudskoj instanci da im potom izvadi vruć krumpir iz vatre. Loš zakon tako je pao i na popravnom.

Što dalje?
Inače, u Austriji se nedjeljom radi samo u turističkoj sezoni, ne rade ni u Njemačkoj, osim iznimaka, slično kao u Danskoj, gdje mali rade neograničeno. U Grčkoj nema ograničenja u turističkim zonama i manjim mjestima.

Zvonimir Ancić, glasnogovornik HBK-a, kaže da će se Crkva i dalje zalagati za slobodnu nedjelju, dostojanstvo radnika i njihovih obitelji koje su teško pogođene ovom odlukom. – Na žalost, valja nam se zapitati tko upravlja Hrvatskom? Da li oni kojima su to povjerili građani ili inozemni lanci – kazao je Ancić. – Vlada će u najkraćem roku vidjeti što dalje, jer trgovine sada teorijski mogu raditi 24 sata dnevno – kazao je pak potpredsjednik Vlade Damir Polančec.