Za nadogradnje 100 milijuna kuna

Kontroverzne izjave ministra financija Ivana Šukera potkraj prošle godine o ukidanju POS-a te muk koji je nakon silovita propagiranja toga programa zavladao s promjenom vlasti, stvorili su u javnosti dojam da će se program društveno poticane stanogradnje, koji su građani ocijenili kao jedan od najboljih projekata bivše političke garniture, uistinu ugasiti. Program ipak ide dalje.
 Nema razloga da ga zaustavljamo i trajat će dok god bude potreba, a one će biti sve veće. Kako bismo što većem broju ljudi omogućili da na povoljniji način dođu do stana, preinačili smo projekt tako da povoljniji kredit mogu dobiti i oni koji stambeni problem žele riješiti gradnjom ili rekonstrukcijom obiteljskih kuća  kaže Aleksander Russo, državni tajnik za stanogradnju u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Brzopleto ugovaranje
Od 2001. do sada sagrađena su 1583 stana, od kojih je 1026 bilo u gradnji u siječnju, kad je projekt preuzela nova garnitura. Od tada do danas useljen je 561 stan, a 384 će biti useljena do kraja godine. Grade se 1442 stana u petnaestak gradova i općina, a realizirat će se 2,5 milijardi kuna vrijedan projekt 5719 stanova koje je, također, ugovorilo bivše ministarstvo.
Iako tvrde da će ispuniti sve preuzete ugovorene obveze, mjerodavni za POS bivšoj garnituri najviše zamjeraju upravo tako velik broj ugovorenih stanova. Smatraju da su, radi političkih poena, ugovoreni brzopleto i bez realne slike potreba, pa prodaja ne ide onako kako se očekivalo, osobito u manjim sredinama. U 23 općine i grada kupca nisu našla 182 stana, najčešće po pet-šest stanova, a ponegdje i po dvadeset. Najdrastičniji je primjer Delnica  od 26 stanova u dvije zgrade, prodana su samo tri!
Prosječna cijena četvornog metra POS-ova stana je 648 eura, gotovo upola niža nego na slobodnom tržištu u Zagrebu, Splitu, Rijeci i drugim velikim gradovima. No, ljudima u manjim sredinama, gdje su cijene kvadrata u pravilu niže nego u većim gradovima, očito je i POS-ova cijena bila previsoka, pa se po toj cijeni nisu mogli prodati ni na više puta ponovljenim javnim natječajima. Srećom, stanove će dobiti branitelji.

Problema s prodajom ima i u Zagrebu iako je kupaca mnogo više nego stanova. No, u prodaji se pojavilo previše prevelikih stanova na koje obitelji s liste nemaju pravo. Pravo na određenu veličinu stana određuje se prema broju članova obitelji. No, obitelj može kupiti manji stan, ali ne može veći od propisanih kriterija.
Primjerice, na zagrebačkoj listi prednosti je oko 7500 obitelji, no samo ih je 174 s pet članova kojima bi, prema kriterijima o veličini, pripadao stan do sto kvadrata. No, među šest stotina stanova koji se sada nude, oko 180 ih je veće od sto kvadrata.
Iako je među kupcima mnogo onih koji bi rado kupili veći stan, pa su spremni razliku kvadrata platiti i po tržišnoj cijeni, mjerodavni smatraju kako bi bilo nepravedno pojedincima omogućiti kupnju "viška" kvadrata čiju je gradnju subvencionirala država. Stoga će oni najvjerojatnije biti prodani naknadno na slobodnom tržištu i po tržišnoj cijeni.
Program POS-a, smatra Russo, trebao je biti model stanogradnje za poznatog kupca.
U Zagrebu se puno prije projektiranja znalo tko su kupci. No, forsiralo se s ugovaranjem, tvrdi, jer je bilo najvažnije ugovoriti što veći broj stanova.

Ugovorne obveze
 Obrazlagalo se time da država ništa ne gubi jer stanove otplaćuje kupac, a državi se vraća porez na dodanu vrijednost. To je točno, ali stanove najprije treba sagraditi, što neko vrijeme traje, a potom ih i prodati.
Do tada država ima samo trošak. Iz proračunskog novca mora isplatiti ugovorne obveze, odnosno projektante, nadzorna tijela, izvođače, a ne ubire novac ni od povrata PDV-a jer on se u državnu blagajnu vraća tek kad se stanovi prodaju  objašnjava Russo.
Stoga i postoji strah da će obveza gradnje osam-devet tisuća stanova, preuzeta od bivšeg ministarstva, opterećivati proračun sve dok se oni ne prodaju.

Na teret proračunskog novca osiguranog za POS-ove godine rezervirano je 177 milijuna kuna  ići će i dio troška za dosad 182 neprodana stana. APN, naime, neće moći za stanove koji će biti ustupljeni stradalnicima i braniteljima dobiti iz proračuna onoliku svotu novca koliku bi dobio da ih je prodao građanima s POS-ove liste, pa će razlika ići na teret POS-ova proračunskog dijela. Zbog svega toga intenzivnije ugovaranje novih lokacija slijedit će tek kad se prodaju stanovi čija je gradnja već ugovorena.
 Ova vlada nikad nije rekla da je program loš, da ga neće nastaviti, ali ga moramo dovesti u financijske okvire kakve imamo. Šteta je što se program od početka nije realizirao za poznatog kupca  zaključuje Aleksander Russo.

Iako se isticalo da bi gradnja i rekonstrukcija obiteljskih kuća mogla biti zanimljiviji dio POS-a, anketa koju je Agencija za pravni promet nekretnina uputila u 425 općina i 123 grada dala je mršave rezultate. Odgovori su stigli iz samo 60 općina i gradova, od kojih su zanimanje pokazale samo 32, i to za gradnju 226 kuća, te za dogradnju 407, te za 500 stanova. Na APN-ovu anketu o interesu za kreditiranje gradnje i rekonstrukcije obiteljskih kuća odgovore nisu dobili ni iz Zagreba, gdje su bili zbunjeni što se od njih traži. Oglušila se i Velika Gorica u kojoj POS ni do danas nije realiziran iako je bilo interesa jer je upravo Ivan Šuker, tadašnji velikogorički gradonačelnik i veliki zagovornik subvencioniranja nadogradnje obiteljskih kuća, tvrdio kako je mnogo više mladih obitelji koje bi svoj stambeni problem željele riješiti nadogradnjom roditeljske kuće umjesto da kupe stan u stambenoj zgradi.

Kako jedinice lokalne uprave i samouprave najbolje poznaju svoje potrebe, mjerodavni su zaključili da bi se projekt POS-a mogao jednostvanije realizirati ako se i organizira tamo gdje se gradi. Stoga je izmjenom Zakona o poticanoj stanogradnji općinama i gradovima dana mogućnost da po uzoru na APN osnuje svoje neprofitne organizacije. Budući da će država i dalje subvencionirati njihove programe sa 175 eura po četvornom metru, ona će odobravati programe i kontrolirati njihovu realizaciju. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva poslalo je početkom listopada u svih petstotinjak lokalnih samouprava upit o tome žele li osnovati svoje "agencije". Dosad je stiglo 75 posto odgovora, među kojima su se samo Rijeka i Varaždin izjasnili potvrdno, dok ostale žele da za njih to i dalje radi APN.Zanimljivo je da iz Zagreba, koji zasigurno ima najviše znanja, snage i mogućnosti da samostalno provodi takav projekt, odgovor nije ni stigao.