Naši prozori ugrađeni su na zgrade NATO-a, radili smo i za bolnice, hotele i druge najzahtjevnije prostore u Njemačkoj, no dobiti posao ugradnje stolarije u nekoj školi u Hrvatskoj gotovo je nemoguća misija, riječi su Stjepana Hrastova, vlasnika ozaljskog Ilsada, koji proizvodi plastičnu i aluminijsku stolariju. Hrastov tvrdi da je to primjer tek dijela problema s kojima se susreću poduzetnici u Hrvatskoj.
– Za NATO počeli smo raditi još 2002. godine, i da bismo uspjeli ući u konkurenciju s najvećim svjetskim tvrtkama morali smo dokazati kvalitetu. Testiranja su nas stajala više od 300.000 eura, no na kraju smo uspjeli dobiti posao. Danas su prozori izrađeni u Ozlju ugrađeni u vojnu bazu u Heidelbergu, najznačajnijoj NATO-bazi u Europi – ispričao je o uspjesima tvrtke Hrastov.
Staklo ne smije puknuti
Ti su prozori testirani protiv eksplozije i propucavanja najrazličitijim projektilima. Protueksplozijsko testiranje obavlja se slaganjem prozora u polukrug na udaljenost od 15, 25 i 40 metara, a u središte se postavlja čak 100 kilograma TNT-a. Iako detonacija stvara udar od čak 27 tona po četvornom metru, staklo smije tek napuknuti. Ni jedan komadić stakla, niti segment prozora, ne smije biti odbačen dalje od jednog metra. To pruža apsolutnu sigurnost svima u zgradi na koju su postavljeni, čak i ako ispred nje padne bomba.
– Za taj posao sami smo konstruirali niz sigurnosnih elemenata, poput sajli od inoksa. O kako je zahtjevnom poslu riječ govori i podatak da je samo staklo na neprobojnim prozorima teško oko 180 kilograma. To zahtijeva iznimnu preciznost, ne samo kod proizvodnje, nego i kod ugradnje. Iznimno je to složen posao, no za tehničke inovacije, ukoliko se dokažu učinkovitima, dobit ćete pisano rješenje samo za jedan sat – objašnjava Hrastov, ističući da u Hrvatskoj teško dolaze do puno posla.
Korumpirano tržište
– Hrvatsko tržište je malo i, nažalost, korumpirano. Ovdje je toliko robe iznimno sumnjive kvalitete. Nadam se da će se to uskoro promijeniti, jer osjećamo da se svijest ljudi ipak budi – zaključuje Hrastov.
To nije slucaj samo u prozorima i vratima,to je praksa u svemu i stvarno je cudo veliko da u Hrvatskoj funkcionira bilo kakva proizvodnja.Sa zanosom samo govorimo o europskim integracijama i sve od cega se zivi smo zapostavili i predpostavili tom cilju,tako ako se eventualno i udje u EU,ona ili moze ili ne mora biti,a realnog sektora sa ovakvim razmisljanjima nase vlasti siguran sam vise nece biti!