Nakon potresa ojačat će se na razinu 4

Za obnovu saborske zgrade 67,2 milijuna kuna, radovi gotovi do Dana državnosti

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Sanacija zgrade Hrvatskog sabora
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
05.11.2021.
u 22:20
Konsturkcijska obnova financirat će se u skladu s Pozivom na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava – Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020.
Pogledaj originalni članak

Zgrada Hrvatskog sabora, oštećena u potresima 2020., ide u obnovu. Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske pripremio je natječaj za izradu projektno–tehničke dokumentacije i izvedbu radova konstrukcijske obnove zgrade Sabora, a procijenjena vrijednost te nabave iznosi 67,2 milijuna kuna plus PDV.

Kako se navodi u pripremljenoj natječajnoj dokumentaciji, konstrukcijska obnova Sabora mora biti gotova do 30. svibnja 2022., odnosno do Dana državnosti sljedeće godine. Zgrada Hrvatskog sabora na Trgu sv. Marka 6 nalazi se na području povijesne urbane cjeline grada Zagreba, upisana je u Registar kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih dobara, i to u dijelu za koji je utvrđen sustav zaštite A – Područje izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture.

Stoga ta građevina podliježe svim odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za sve zahvate na zgradi potrebno je ishoditi konzervatorske smjernice odnosno posebne uvjete, a sukladno vrsti zahvata, i potvrdu glavnog projekta ili prethodno odobrenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.

Vrijedne slike i skulpture

U dokumentaciji se navodi da je zgrada u velikoj mjeri očuvana u gabaritima, oblikovanju, elementima i detaljima iz vremena gradnje 1909., uz inkorporiranu strukturu starije zgrade Zagrebačke županije iz sredine 19. stoljeća u sjeverozapadnom dijelu, uključujući veliku sabornicu.

U interijeru zgrade Hrvatskog sabora nalaze se vrijedne umjetnine – slike, skulpture, namještaj i predmeti umjetničkog obrta, te kaljeve peći, smještene u reprezentativnim prostorima salona. Konstrukcijska obnova zgrade Sabora financirat će se u skladu s Pozivom na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava – Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, koji je raspisalo Ministarstvo kulture i medija te potpisanim Ugovorom o dodjeli sredstava iz Fonda solidarnosti EU.

Odabrani izvođač radova imat će zadatak izraditi idejni projekt cjelovite obnove zgrade, zatim izraditi projektno-tehničku dokumentaciju konstrukcijske obnove zgrade te izvesti radove te konstrukcijske obnove po sustavu ključ u ruke. Usto, morat će koordinirati izvoditelje svih restauratorskih i konzervatorskih radova.

Prema generalnim smjernice za izradu projektno tehničke dokumentacije i nastavne radove, zgrada Sabora će se ojačati na razinu 4 prema članku 17. Zakona o obnovi i prema tehničkom propisu za građevinske konstrukcije.

U obnovu i Banski dvori

U sklopu obnove izvest će se i svi potrebni radovi na termotehničkim i elektroinstalacijama, a koje se trebaju ugraditi pri izvedbi konstrukcijske obnove kako bi se osigurali preduvjeti za izradi projekta cjelovite obnove te provođenje radova.

U natječajnoj dokumentaciji, među ostalim, navodi se da je nakon zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. putem ovlaštenog inženjera građevine izrađen Elaborat detaljnog pregleda zgrade i nastalih oštećenja zgrade Sabora. Tako je u svrhu ocjene stanja građevine izrađen i Elaborat detaljne procjene štete s cjelovitom snimkom oštećenja, sa svim grafičkim prilozima evidencije štete kao i procjenom štete temeljenom na troškovniku radova popravka i vraćanja u prvotno stanje bez podizanja razine nosivosti.

Taj elaborat poslužit će stoga kao podloga za izradu projektno-tehničke dokumentacije s obzirom na to da su evidentirane i klasificirane sve pukotine uzrokovane potresom. Usto, zgradu Sabora pregledali su i predstavnici Hrvatskog restauratorskog zavoda te su i oni dokumentirali oštećenja i propisali konzervatorske smjernice za obnovu.

Odmah nakon potresa, na zgradi Sabora pristupilo se raščišćavanju i uklanjanju dijelova dimnjaka i zidova na tavanu zgrade, popravljeni su oštećeni dijelovi instalacijskih sustava potrebnih za funkcioniranje zgrade te su popravljana oštećenja u ostalim dijelovima zgrade, primjerice sanirana su oštećenja na 3. katu, u sabornici, a pregledani su i lusteri. Ukupna površina zgrade Sabora iznosi 19.984 četvorna metra.

Podsjetimo, i druga povijesna građevina na zagrebačkom Trgu sv. Marka, palača Banski dvori u kojoj je sjedište Vlade RH, bit će temeljito obnovljena. Vlada je krenula u postupak javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije i cjelovitu obnovu te povijesne građevine, a procijenjena vrijednost nabave iznosi 155,11 milijuna kuna bez PDV-a.

Ugovorena i energetska obnova, posao 2019. sklopljen s dvije tvrtke

U veljači 2019. sklopljen je ugovor između Hrvatskog sabora i zajednice ponuditelja Sangrad i Projekt Profuturo o izradi projektne dokumentacije za prenamjenu dijela sadržaja i energetsku obnovu zgrade Sabora koji uključuje snimku postojećeg stanja, idejno rješenje, glavni projekt i izvedbeni projekt.

Energetska obnova obuhvaća projekt cijele građevine dok se prenamjena dijela sadržaja odnosi na prenamjenu i uređenje tehničkih prostora u podrumu i prizemlju, rekonstrukciju i uređenje trećeg i četvrtog kata uz nužne intervencije na međuetažama zbog funkcionalnosti svih dijelova građevine.

U idejnom projektu razrađeni su i koncepti sustava za ventilaciju, grijanje, hlađenje i klimatizaciju, sustava električnih instalacija, sustava zaštite od požara te koncept energetske obnove zgrade u građevinskom dijelu.

>> VIDEO Velika Britanija prva odobrila lijek protiv COVID-19 molnupiravir: 'Danas je povijesni dan za našu zemlju'

 

'BILO JE NEPODNOŠLJIVO'

Srpska glumica bez zadrške popljuvala Split! Živjela u Hrvatskoj 7 godina pa se nezadovoljna vratila u Srbiju

Srpska glumica Ana Franić bez zadrške je opisala svoj boravak u jednom od najljepših dalmatinskih gradova. - Živjeti u Splitu, živjeti u bilo kojem primorskom mjestu znači naviknuti se na jedan život kakav mi ovdje ne poznajemo, na jednu potpunu učmalost manje sredine - kazala je te dodala kako joj je boravak u gradu koji broji više od 160 tisuća stanovnika bio "apsolutno nepodnošljiv".

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

MC
Mcro
02:31 06.11.2021.

To je trebalo zadnje doć na red kao pokazatelj solidarnosti s onima što više nemaju ni topal obrok. Kakva mjera zaštite kulturne baštine, ima lokacija i građevina za tu mjeru. Jel vam manje neugodno s tim opravdanjem?

ZM
Zmaj2
06:49 06.11.2021.

Sramotno, to je zadnje trebalo. Nista se u zagrebu ne obnavlja nego oni sami sebi. Di su fakulteti, sve sruseno. Nikakve obnove nema