Treba djelovati hitno jer je svijet sve bliže točki s koje više neće biti povratka, poručio je jučer glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres na otvaranju dvotjednog UN-ova summita o klimatskim promjenama u Madridu. To najveće klimatsko okupljanje u povijesti dodatno će definirati ciljeve zacrtane u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Okupit će 29 tisuća stručnjaka, aktivista i drugih gostiju, među kojima i pedeset šefova država i vlada. Postojeća obećanja iz sporazuma nisu dovoljna da bi se izbjegle najopasnije posljedice globalnog zatopljenja – porast razine mora, suše, uragani...
EU kao pokretač
Gutteres je naglasio da je najveći problem to što ne postoji politička volja, osobito onih zemalja koje su najveći zagađivači, a koje su u posljednje vrijeme dodatno povećale emisije stakleničkih plinova. U Madridu će pokušati definirati način na koji će funkcionirati sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova, ali i način na koji će se zemljama, koje su uglavnom siromašne i nerazvijene, nadoknaditi šteta koja nastaje podizanjem razine mora.
Europska unija na taj je skup došla kao pokretač procesa koji bi trebali rezultirati boljim rezultatima u sprečavanju klimatskih promjena. Europski tim vodi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je najavila da će dosadašnji guverner središnje banke Engleske Mark Carney postati posebni izaslanik UN-a čija će glavna zadaća biti financije vezane za klimatske promjene i njihovo sprečavanje. No američki predsjednik Donald Trump nije poslao nikoga iz svoje administracije jer ovih dana započinje godinu dana dug proces povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma o klimi.
U Madrid je otputovala liderica demokratske većine u Zastupničkom domu Nancy Pelosi sa još 15 članova izaslanstva Kongresa. Upravo Sjedinjene Države povećale su emisije stakleničkih plinova. Klimatski summit bi trebao rezultirati i time da zemlje potpisnice sporazuma, kojih ima oko dvije stotine, pristanu povećati ograničenja emisija štetnih plinova.
– U idućih 12 mjeseci, koji su ključni za obuzdavanje klimatskih promjena, zemlje potpisnice trebale bi pokazati volju da dodatno ograniče emisije, a to se osobito odnosi na velike zagađivače. To treba učiniti kako bi se do 2050. godine postigao cilj, a to je potpuna neutralnost u emisijama ugljikova dioksida. Trebalo bi hitno prestati kopati u potrazi za naftom i bušiti nove bušotine, a koncentrirati se na što veće korištenje obnovljivih izvora energije – kazao je Guterres.
Nada u mlade
Michal Kurtyka, poljski ministar za klimu koji je vodio zadnji krug UN-ovih klimatskih pregovora u Katowicama u prosincu prošle godine, pohvalio je val klimatskog aktivizma među mladima.
– Možda se svijet još nije pomaknuo tempom koji bismo željeli, no nade polažem prvenstveno u mlade ljude. Imali su hrabrosti progovoriti i podsjetiti nas da smo ovaj planet naslijedili od svojih roditelja i da ga moramo predati budućim naraštajima – rekao je Kurtyka.
U SAD-u, koji je uz Kinu najveći svjetski zagađivač, ni demokrati ni republikanci nisu napravili ništa da bi se smanjilo zagađenje. Trump je kazao da bi zbog ograničenja emisija stakleničkih plinova američkim radnicima značajno pale plaće.
Ovo klimatsko okupljanje dva je puta mijenjalo mjesto održavanja. Prva zemlja domaćin trebao je biti Brazil, no to je propalo nakon što je za predsjednika izabran populist Jair Bolsonaro. Domaćinstva se prihvatio Čile, no veliki prosvjedi i politički nemiri ponovno su onemogućili sigurno održavanje skupa. Na kraju je Madrid prihvatio biti domaćinom klimatskoga skupa.
Kako se usuđujete?