ODRŽIVI TURIZAM

Za održive hotele i kampove 170 milijuna eura kredita, moguć otpis i 50% glavnice

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje financijskog instrumenta "Krediti za održivi turizam"
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje financijskog instrumenta "Krediti za održivi turizam"
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje financijskog instrumenta "Krediti za održivi turizam"
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje financijskog instrumenta "Krediti za održivi turizam"
14.11.2024.
u 18:44
Jedan od glavnih kriterija za ovaj kredit je, kako mu ime kaže, doprinos održivom turizmu, a prednost će biti i manja turistička razvijenost mjesta (g)radnje.
Pogledaj originalni članak

Poduzetnici u turizmu od danas na dispoziciji imaju zanimljiv financijski instrument, kredite za održivi turizam u vrijednosti 170 milijuna eura. Namijenjeni su za gradnju novih i obnovu postojećih hotela i kampova, minimalan iznos je 250.000 eura, maksimalni sedam milijuna, a moguć je otpis do čak 50 posto glavnice. I to odmah, u prvoj fazi korištenja kredita. Poduzetnicima će ukupno biti "oprošteno" 90 milijuna eura europskog novca, kamata od četiri do šest posto plaćat će se samo na sredstva HBOR-a, a dodatno je ruši to što se dio glavnice otpisuje već u startu. Jedan od glavnih kriterija za ovaj kredit je, kako mu ime kaže, doprinos održivom turizmu, a prednost će biti i manja turistička razvijenost mjesta (g)radnje. Rok otplate je do 17 godina, uključujući četiri godine počeka. Od investitora se očekuje da dođu s gotovim projektima i aktualnim troškovnicima.

– Zahtjevi se zaprimaju isključivo online, čime pojednostavljujemo i ubrzavamo proces. Od prijave do odluke o dodjeli kredita i isplate u pravilu neće proći više od nekoliko mjeseci – ističe Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, i podsjeća da je ta banka u proteklih deset godina s više od milijardu eura isfinancirala 2000 turističkih projekata.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina očekuje velik interes poduzetnika. – Nakon što smo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali nikad veća sredstva za razvoj privatnog poduzetništva u turizmu, na temelju čega danas kroz NPOO sufinanciramo 55 privatnih projekata vrijednosti oko 390 milijuna eura, od čega naše Ministarstvo sudjeluje s više od 161 milijun eura bespovratnih sredstava, kreditima za održivi turizam nastavljamo započeti ciklus financiranja – kaže ministar Glavina, koji očekuje da će kredit zatražiti i oni koji nisu prošli na spomenutom natječaju.

– Oni već imaju spremne projekte, uljučujući građevinske dozvole, a takvih je četrdesetak. U većini slučajeva radi se o gradnji novih hotela ili kampova, a projekta rekonstrukcije je oko 30 posto. Ali, vjerujemo da su u pripremi i neki sasvim novi projekti, naravno da su i oni dobrodošli. Bit će podržane investicije koje uključuju izgradnju, rekonstrukciju, uređenje i opremanje ugostiteljskih objekata za smještaj, kao i dodatne sadržaje koji povećavaju atraktivnost i raznovrsnost ponude, posebice u sektorima poput zdravstvenog, kulturnog, eno-gastro, poslovnog, sportskog-rekreacijskog i ekološkog turizma – poručio je Glavina. Prihvatljivi prijavitelji su, inače, mikro, mali i srednji poduzetnici koji djeluju u sektoru turizma, a ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić napominje da se kroz financijske instrumente u ovom financijskom razdoblju nastavlja podržavati razvojne projekte ukupne vrijednosti iznad 1,2 milijarde eura.

– Vjerujemo da će ovih 170 milijuna eura pridonijeti daljnjem razvoju cjelogodišnjeg turizma. Ovakve financijske instrumente dosad nismo imali pa bih istaknuo bih i Urbani razvojni fond vrijedan 180 milijuna eura, kojim smo prvi put jedinicama lokalne samouprave omogućili ulaganja u komercijalne projekte, uključujući i one iz sektora turizma, uz mogućnost otpisa do 50 posto glavnice kredita. Ovo su novi mehanizmi financiranja. U odnosu na natječaje za EU sredstva, to je znatno ubrzanje procesa, a eliminira se i dio birokracije koja se mora poštivati kad je u pitanju novac iz EU fondova – ocjenjuje ministar Erlić. 

>>> FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će najpopularnije hrvatske destinacije izgledati za 100 godina. Plitvička jezera su nestvarna

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Krajnji jug istarskog poluotoka, Rt Kamenjak, iz zraka
Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL
Zlatni rat je jedna od najpoznatijih hrvatskih plaža, a često završi na top listama najljepših na svijetu
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Kišni oblaci iznad Dubrovnika
Foto: DALL-E
Destinacija za 100 godina
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.
Foto: DALL-E
Izgleda lokacije u 2124.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.