Na optuženičku klupu sjeli su 2009., a 13 godina kasnije neki od njih će po treći put sjesti na tu istu optuženičku klupu. U međuvremenu, iako je zagrebački Županijski sud nepravomoćnu presudu u ponovljenom suđenju donio sada već pomalo davne 2017., Vrhovni sud je o toj presudi odlučivao tek nedavno. Pa je odlučio da će se dio optuženika na optuženičkoj klupi naći i po treći put, dok je za ostale postupak obustavljen - zbog zastare.
A do zastare je došlo, kaže Vrhovni sud, jer se postupak vodio dugo, s "obzirom da je riječ o opsežnom predmetu u kojem je već bila donesena presuda koja je ukinuta". Pa se valjda zbog te opsežnosti čekala zastara prije no što se održala javna sjednica za čije su sazivanje trebale godine. Sve navedeno, odnosi se na aferu Indeks 3 koja je svojevremeno počela uhićenjem gotovo 200 osoba, što profesora raznih zagrebačkih fakulteta, što posrednika što studenta, a pretvorila se u još jedan neslavni apsurd hrvatskog pravosuđa.
Bili su optuženi za zloporabe položaja, odnosno kupovinu ili prodaju ispita, na više zagrebačkih fakulteta. Krakova afere bilo je više, a u ovoj konkretnoj, koja se odnosila na Ekonomski fakultet, na optuženičku klupu će ponovo sjesti Milan Ćevid, Deša Mlikotin Tomić, Julijana Ljubić, Jadranko Grgona, Ana Mužić, Tihomir Vranešević i Danijel Malarić. Neki su od njih bili nepravomoćno osuđeni, neki oslobođeni, no presuda je povodom žalbi onih koji su nepravomoćno osuđeni, sada ukinuta u odnosu na sve. Ćevid je bio prvooptuženi, Mlikotin Tomić je bila predsjednica saborskog Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa te sveučilišna profesorica...
U postupku je bilo optužno 17 osoba, a optužbe datiraju iz 2008. Optuženici su se teretili da sa zainteresiranim studentima dogovarali upis položenih ispita iz određenih predmeta na Ekonomskom fakultetu. Taj upis je prema optužnici bio bez obzira na stvarno pokazano znanje ili bez pristupa ispitu. Prema optužnici, za tu su uslugu od studenata primali novac. Dio novca su međusobno dijelili, dio davali drugim profesorima i asistentima kako bi koristeći svoj status na fakultetu utjecali na druge profesore i asistente da studentima koje bi im uputili upišu položeni ispit.
Obrazlažući zašto je ukinuo osuđujući dio presude, Vrhovni sud je naveo da je riječ o nezakonitom dokazu. A taj nezakonit dokaz je nalog suca istrage za tajno praćenje i prisluškivanje. U vrijeme kada je izdan zadovoljavao je sve kriterije, no u međuvremenu Hrvatska je zbog nedovoljno obrazloženog naloga za tajno praćenje i prisluškivanje izgubila spor na ESLJP, pa su obrane u raznim postupcima taj argument počele potezati kada su htjeli osporiti ono što je uhvaćeno na tajnim snimkama. Nekad im taj argument prođe, a nekada ne, a ovaj put je prošao. Ispada tako da je Vrhovni sud na spisu primijenio pravila koja su počela vrijediti 10 godina kasnije, a obrazložili su i zašto.
- Prvostupanjska se presuda u tom dijelu temelji na nezakonitom dokazu. Naime, određeni dokazi u spisu su rezultat posebnih dokaznih radnji, a koje su provedene na temelju naloga suca istrage. Prema podacima u spisu provedene su posebne dokazne radnje: nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu te tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta. Nalog suca istrage kojim je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji ne zadovoljava standarde postavljene za dopuštenost miješanja države u temeljna prava i slobode pojedinca. Posebne dokazne radnje su posebna vrsta izvidnih radnji. Provode se u fazi izvida kaznenih djela kada postoji razina vjerojatnosti «osnove sumnje» da je neko djelo počinjeno. Uloga suca istrage u toj fazi postupka je kontrolirati zakonitost u provođenju mjera prema okrivljenicima. No, nalog suca istrage u ovom postupku ne sadrži potrebne podatke i nije konkretizirano obrazloženje svih zakonskih pretpostavki za njegovu primjenu te ocjenu postojanja osnove sumnje. Razlozi koji su iznijeti u obrazloženju naloga ne upućuju jasno da je miješanje u ostvarivanje temeljnih prava pojedinca bilo nužno i u skladu sa zakonom i da posebne dokazne radnje nisu naložene nemarno, neregularno ili bez potrebnog razmatranja. Dokazi pribavljeni na temelju tako manjkavog obrazloženja suca istrage stoga su rezultat povrede prava na privatnost. Zato su ispunjene pretpostavke za utvrđenje da su tako prikupljeni dokazi nezakoniti dokazi. Drugim riječima rezultati mjera provedenih na temelju ovakvih naloga su nezakoniti. (Ne)dokazanost navedenih kaznenih djela temelji se za svako djelo i svakog optuženika upravo na telefonskim razgovorima koji su rezultat ovako nezakonito određenih mjera - kaže Vrhovni sud u svom obrazloženju.
Pa će se Ćevidu i ostalima suditi ponovo. U tom djelu. A kako se sve razvuklo na više od desetljeća, nastupila je zastara i za osuđujući, ali i za oslobađajući dio presude!?
- Vrhovni je sud u odnosu na preostali dio osuđujuće presude (u odnosu na 10 optuženika) kao i u odnosu na dio oslobađajuće prvostupanjske presude (u odnosu na 8 optuženika) utvrdio da je za kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti, davanje mita, primanje mita, udruživanje za počinjenje kaznenih djela, protuzakonito posredovanje i poticanje na protuzakonito posredovanje nastupila zastara kaznenog progona. Riječ je o optužbama povezanim s počinjenjem kaznenih djela za koja je prvostupanjska presuda ukinuta. Ova kaznena djela su počinjena od lipnja do srpnja 2008. Prema Kaznenom zakonu za neka od tih djela zastara kaznenog progona nastupa za šest, a za neka deset godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. Ovaj postupak je trajao dugo jer je riječ o iznimno opsežnom predmetu u kojem je već bila donesena prvostupanjska presuda koja je u žalbenom postupku ukinuta. Sada je, a s obzirom na to da je od počinjena djela prošlo više od 12 godina, utvrđeno da je u odnosu na ta djela nastupila zastara pa je optužbu trebalo odbiti po službenoj dužnosti.
I tako 13 godina od spektakularnog uhićenja Deše Mlikotin Tomić i ostalih, ona će po treći put sjesti na optuženičku klupu. S velikim izgledom da će do okončanja tog postupka i ove preostale optužbe otići u zastaru. Inače, 2017., ona je zajedno s još 10 optuženika bila proglašena krivom, dok je njih šestero bilo oslobođeno optužbi. Ćevid i profesor Jadranko Grgona, bili su osuđeni na bezuvjetne kazne dok je Deša Mlikotin Tomić zbog zlouporabe položaja i primanja mita bila osuđena na godinu dana zatvora koji joj je zamijenjen radom za opće dobro. Što se tiče Ćevida on je bio osuđen na dvije godine zatvora te oduzimanje 2600 eura, dok je Grgona bio osuđen na godinu i pol dana zatvora. .
Ostali kojima su tada bile izrečene osuđujuće kazne bili su osuđeni na uvjetne kazne od četiri mjeseca do godinu i dva mjeseca zatvora.
VIDEO Policija i USKOK oglasili se oko velike akcije! Uhićen bivši gradonačelnik Petrinje. Odvjetnik: Dumbovića se tereti da je pogodovao sinu