Od Vlade i Sabora zahtijevamo da se u Kazneni zakon hitno vrati kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, poručuje Neva Tölle uime Autonomne ženske kuće Zagreb.
Veliki korak
Kad je 2000. godine u Kazneni zakon člankom 215a uvedeno kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, pokazalo se da je zakonodavac prepoznao društvenu opasnost takve vrste nasilja i odlučio ga sankcionirati ozbiljnim kaznama, navodi Tölle. Te su sankcije dodatno pooštrene 2006. godine, kada je zakonom propisana kazna za to djelo bila od šest mjeseci do pet godina zatvora. Time je zakonodavac naglasio ozbiljnu društvenu opasnost takvih djela, podsjećaju u AŽKZ-u.
– 2012. godine učinjen je veliki civilizacijski korak unatrag jer je izbrisan članak 215a Kaznenog zakona – optužuju u AŽKZ-u. Zbog toga će se nasilje nad ženama, objašnjavaju, prečesto tretirati kao prekršaj, a to će dovesti do velikog bagateliziranja društvene opasnosti koju nasilje sa sobom nosi. Neće se postići svrha kažnjavanja u smislu generalne i specijalne prevencije, kažu, jer je raspon kazni bitno različit u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, gdje se goni po prekršajnom zakonu, od onog u Kaznenom zakonu.
– Novi je KZ povoljniji za počinitelje nasilja, a o tome svjedoči činjenica da smo samo u AŽKZ-u u ova prva tri mjeseca zabilježili osam slučajeva odustajanja Državnog odvjetništva od kaznenog progona obiteljskog nasilnika. Za to se sada ide na prekršajni sud, kao za krivo parkiranje – iznosi Tölle.
Upozorio Europski sud
U Ministarstvu pravosuđa kažu da kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, istina, u novom kaznenom zakonu više ne postoji kao samostalno kazneno djelo, ali i dalje postoji, samo kao kvalificirani oblik kod drugih kaznenih djela. Općeniti opis nasilničkog ponašanja u obitelji (čl. 215a), objašnjavaju u ministarstvu, otvarao je mogućnost različitom tumačenju u praksi i preklapao se s prekršajima iz Zakona o zaštiti u obitelji.
– Nasilničko ponašanje moglo se tretirati i kao prekršaj i kao kazneno djelo što je u praksi rezultiralo primjenom dvostrukih kriterija, istovremenog i prekršajnopravnog i kaznenopravnog procesuiranja i kažnjavanja počinitelja. Na neprihvatljivost takvih rješenja Europski sud za ljudska prava upozorio je Hrvatsku te je jedan od zadataka zakonodavne reforme bilo iznaći najprimjerenije rješenje za procesuiranje obiteljskog nasilja i rješavanje preklapanja prekršaja i kaznenog djela – kaže Sanja Nola, pomoćnica ministra pravosuđa, ističući da iz kaznenopravne sfere nije ispušteno, primjerice, djelo teške ozljede ili prijetnje članu obitelji.
– Najbanalniji oblici neće biti kazneno gonjeni, ali će se brzo rješavati prekršajnim postupkom koji predviđa niz zaštitnih mjera, kaže i dodaje da će se zakonska primjena analizirati tijekom godine.
>>Pijani 61-godišnjak izvrijeđao suprugu pa je izbacio iz kuće