Domaća prehrambena industrija nakon ulaska u Europsku uniju naći će se pod velikim pritiskom konkurenata, ali bi građani općenito ipak mogli profitirati jer se može očekivati da će hrana pojeftiniti. Neki proizvodi i znatnije zbog potpunog ukidanja carina koje za meso i mesne proizvode te mlijeko i mliječne proizvode iznose i do 30 posto.
Udar na pušače
Cijene robe široke potrošnje, poput kozmetike, tekstila, odjeće, obuće... ili pak namještaja, ostat će iste – jer carina na uvoz iz EU ni sada nema – ili će lagano pasti zbog manjih troškova manipulacije tom robom na graničnom prijelazu, povoljnijeg transporta, distribucije te kontrole.
Nakon 1. srpnja dogodit će se velike promjene na tržištu automobila. Zbog novog sustava trošarina znatno će pojeftiniti automobili niže i niže srednje klase koji ispuštaju manje od 120 grama CO2 po kilometru, dok će skuplji i s većim emisijama CO2 poskupjeti. Neki i drastično. No, ako planirate kupiti rabljeni automobil iz neke od zemlja EU, savjetujemo vam da pričekate jer će uvoz većine modela znatno pojeftiniti. Što se tiče bankarskih usluga, iluzorno je očekivati da će ulazak u EU donijeti i niže kamate na kredite. Jednu od najvećih cijena ulaska u Uniju platit će pušači – od 1. srpnja kutija cigareta bit će u prosjeku skuplja dvije-tri kune.
1. Hrana
Ukidaju se carine koje na pojedine proizvode, meso i mliječne proizvode iznose i do 30 posto, što znači da bi ti proizvodi ukidanjem barijera za više od 270.000 kompanija iz EU kratkoročno trebali i pojeftiniti, ali ne bitno.
Kruh, meso, mlijeko, bezalkoholna pića... i sada su jeftiniji od prosjeka EU27, a riba, ulja, slatkiši skuplji. S druge strane, na cijene hrane utječu i razni čimbenici poput klimatskih prilika i poljoprivredne politike koji su često nepredvidivi.
2. Režije
Ni EU neće donijeti bijeg od visokih režijskih troškova jer će monopolisti u vlasništvu države ili lokalnih jedinica i dalje vedriti i oblačiti cijenama.
Domaće su trošarine na energente već uglavnom usklađene s EU, taj se proces događao posljednje dvije godine te je stvorio golem pritisak na standard građana. Podaci o trenutačnim cijenama s internetske stranice numbeo.com otkrivaju da su domaći vladari komunalnih usluga bili 'veći pape i od pape' jer su režije u Zagrebu, koji nema ni 800 tisuća stanovnika, skuplje nego u europskim milijunskim metropolama. U manjim gradovima stanje je još nepovoljnije jer je usklađenje provedeno tako da su se na domaće nelogičnosti nadogradile EU trošarine, bez smanjenja troškova poslovanja.
3. Polovni automobili
Najpametnije je pričekati srpanj i ulazak u EU. Tada će, naime, vrijediti nova pravila prema kojima će uvoz rabljenih automobila iz zemalja EU pojeftiniti jer više nećete plaćati penalizirajuću trošarinu koja je sada za vozila do 1600 kubika uvećana 50 posto u odnosu na trošarine za nove automobile, a čak 100 posto veća za aute koji imaju obujam motora veći od 1600 kubika. Za ilustraciju, ako danas uvozite golf VI koji u Njemačkoj stoji 82.500 kuna (11.000 eura), platit ćete čak 43.781 kunu davanja, a nakon ulaska u EU čak 17.485 kuna manje – 26.296 kuna (20.625 kuna PDV-a i 5671 kunu trošarina).
4. Novi automobili
Nakon 1. srpnja dio trošarina ovisit će o cijeni automobila, a dio o emisiji CO2. Stoga će automobili s cijenom do 100.000 kuna i emisijama do 120 grama CO2 po kilometru pojeftiniti za nekoliko tisuća kuna (primjerice, škoda fabia 1.6TDI bit će jeftinija 5900 kuna), a oni koji stoje 100.000 do 150.000 kuna te emitiraju do 120 g CO2/km stajat će otprilike jednako. No, vozila skuplja od 150.000 kuna i s emisijama većima od 120 g CO2/km znatno će poskupjeti. Drastično će poskupjeti vozila s emisijom većom od 140 grama po kilometru.
5. Police osiguranja
Prosječna cijena premije obveznog autoosiguranja u Hrvatskoj iznosi oko 200 eura. Skuplje je u Austriji, Švicarskoj i Italiji, ali je znatno jeftinije u Francuskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj... Ili Sloveniji, gdje prosječna premija iznosi 174 eura. S ulaskom u EU zaoštrit će se konkurencija na hrvatskom tržištu autoosiguranja i može se očekivati da će doći do pada cijena. U Sloveniji je veća konkurencija dovela do rezanja cijene za pedesetak eura.
6. Cigarete
Cijene cigareta drastično će se povisiti nakon ulaska u EU. Prvo poskupljenje, odnosno povećanje trošarina na duhan, dogodit će se odmah 1. srpnja. Kutija cigareta u prosjeku će poskupjeti za dvije do tri kune. Za još kunu-dvije cigarete će poskupjeti 1. siječnja 2014. godine, a treći val poskupljenja duhana i potpuna prilagodba s europskim trošarinama dogodit će se koncem 2017. godine.
7. Krediti
Banke koje imaju sjedište u bilo kojoj od država EU moći će slobodno otvarati svoje poslovnice i u Hrvatskoj, što bi moglo pojačati konkurenciju na bankarskom tržištu. No, zasad nema najava masovnijeg dolaska niti je HNB primio službeni zahtjev za početak rada neke poslovnice već od 1. srpnja. Teoretski, Hrvati mogu zatražiti kredit u bilo kojoj banci u EU, ali dalje od šaltera vjerojatno neće nikad doći osim ako nema debela jamstva u toj zemlji, bilo u obliku depozita ili moćnog jamca. Povoljne se kreditne linije, za stan, na primjer, najčešće vežu uz prebivalište, zaposlenje i slične 'osigurače'.
8. Stanovi
Cijene nekretnina pale su od 2008. tridesetak posto, a prodaja je gotovo zamrla, neovisno o tome što državljani Europske unije od 1. veljače 2009. godine nekretnine kupuju pod istim uvjetima kao i domaće stanovništvo.
Samim time, ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao imati značajniji utjecaj na cijene koje će i dalje biti taoci ekonomske situacije, ponude kredita, radnih mjesta i standarda.
9. Roaming
Da, napokon će pojeftiniti! Nakon 1. srpnja minuta odlaznog poziva prema zemljama članicama Europske unije iznosit će najviše 0,24 eura ili 1,8 kuna (plus PDV), dok će cijena minute dolaznog poziva iznositi najviše 0,07 eura ili 53 lipe (plus PDV). Pojeftinit će i surfanje – najviša cijena za prijenos podataka bit će 0,45 eura (3,37 kuna) po megabajtu. A najviša cijena SMS poruke bit će 0,08 eura (60 lipa).
10. Liječenje u EU
Plaćeno liječenje u EU i dalje će se odobravati uz prethodnu potvrdu HZZO-a, Domaći će osiguravatelj pokrivati troškove liječenje u hitnim slučajevima, do kojih dolazi tijekom privremenog boravka u nekoj od država članica Unije, ali plaćena je zdravstvena zaštita osigurana samo za one usluge koje se ne mogu odgoditi do planiranog povratka u zemlju. Građani će se lakše liječiti u nekim izvanrednim, hitnim situacijama, ali redovito liječenje i dalje će se provoditi kod kuće po domaćim pravilima.
11. Zapošljavanje
Tko nije dosad pobjegao trbuhom za kruhom, isplati mu se strpjeti do srpnja jer će nakon toga moći slobodno raditi bez radnih viza u desetak članica EU. Službenih odluka još nema, ali najatraktivnije su skandinavske zemlje, Švedska, Finska i Danska, koje dosad nisu zatvarale vrata siromašnim radnicima iz novih članica, pa vjerojatno neće ni Hrvatskoj. Popularna Njemačka otvorenih će ruku dočekati samo intelektualce, majstore deficitarnih zanimanja i medicinsko osoblje.
12. Roba široke potrošnje
Carina za te proizvode, tekstil, odjeću, obuću... iz zemalja Europske unije i dosad nije bilo te se može očekivati da će cijene ostati iste ili nešto niže zbog manjih troškova manipulacije tom robom na graničnom prijelazu, povoljnijeg transporta, distribucije te kontrole. Zbog nižeg PDV-a u BiH i Srbiji građanima će se isplatiti preko granice u šoping.
13. Namještaj
S obzirom na to da i dosad nije bilo carina na uvoz namještaja iz EU, mogao bi pojeftiniti samo u onom dijelu koji se odnosio na logistiku, špediciju i administrativne barijere poput obveznog certificiranja i kontrole kakvoće. Jedino što će dodatno stradati domaća industrija.
14. Kupnja na internetu
Pojeftinit će, i to znatno. Naime, građani koji se često koriste online kupnjom stranih proizvoda često se iznenade konačnim troškom koji zna biti mnogo veći nego što je navedeno u web-shopu, a razlog su troškovi vrlo kompliciranog postupka carinjenja. S ulaskom u EU ukidaju se carine, a time se znatno smanjuje konačna cijena proizvoda. Imajte na umu da to vrijedi samo za uvoz iz EU, dok će za uvoz iz SAD-a ili Kine i dalje biti jednako skup.
15. Školovanje
Svi hrvatski građani imat će pravo studirati u bilo kojoj zemlji EU pod istim uvjetima kao i državljanin te zemlje. Primjerice, ako neka zemlja svojim građanima studij naplaćuje 1000 eura, nakon 1. srpnja ista će cijena vrijediti i za studente iz RH. U zemljama gdje je školarina besplatna, besplatna će biti i za hrvatske građane.