Da je hvatanje krivina nacionalni sport, bio bi hrvatski. Ne isključivo “krivicom” ljudi koji u Lijepoj Našoj žive, već sustava koji krivine iznova omogućuje. Sjetit ćemo se, kao primjera, propusnica prošle godine, koje su se tražile tada na temelju fiktivnih rezervacija nepostojećih računa ispunjenih od rodbine, kako bi se putovalo onamo kamo se, po mjerama, nije smjelo, a Ministarstvo rada sad je omogućilo još jedan svojevrsni obilazak pravila u svojim mjerama za zadržavanje radnih mjesta.
Ublažena pravila
Prvotna ideja, podsjetimo, bila je da će se mjere za srpanj, po kojima država po radniku određenog poslodavca isplaćuje od dvije do četiri tisuće kuna, vezati uz COVID potvrde, i to na način da će potpore moći ostvariti samo one tvrtke čijih je 70 posto zaposlenih cijepljeno. To je ublaženo pa će se potpore za srpanj vezivati za COVID potvrde, koje dobiti mogu ti cijepljeni, ali i oni koji su koronu preboljeli ili su na nju negativni. Ova posljednja kategorija mučila je poslodavce jer Ministarstvo nije propisalo koliko često će se necijepljeni morati testirati, budući da na antigenskom testu negativan rezultat vrijedi najviše tri dana pa se strahovalo da će se po radniku mjesečno morati izdvajati do 1500 kuna za testiranja.
To ipak neće biti tako jer HZZ, preko kojeg potpore idu, podatke o 70 posto radnika s COVID potvrdama dobivat će isključivo kad poslodavci potporu zatraže. U teoriji, znači to da tvrtke svojim necijepljenim zaposlenicima test moraju platiti jednom mjesečno, tik pred ili na sami zadnji dan prijave za potpore i one će najnormalnije stići.
– Mi nemamo uvide u podatke o cijepljenima, preboljelima ili testiranima. Iz HZZO-a će nam stići samo informacija o tome ima li dovoljan broj radnika COVID potvrde i, ako ima, potpore se isplaćuju – kažu nam u HZZ-u, gdje smo i pitali hoće li se, tijekom mjeseca, još koji puta provjeravati vrijede li i dalje te COVID potvrde onima koji nisu cijepljeni, a testirali su se tik pred predaju zahtjeva. Koliko je njima poznato, kažu u HZZ-u, neće.
Po zaposleniku 2000 kn
Uzmemo li u praksi isplate za srpanj, za koje se zahtjevi predaju do 25. kolovoza, i tvrtku sa sto zaposlenih, računica je vrlo jasna. Ako se za svakog radnika dobije po, primjerice, 2000 kuna, na račun poslodavca sjeda 200.000. Ako je 50 posto zaposlenika cijepljeno, testirati se mora još 20 posto necijepljenih radnika, što je njih 10. A 10 antigenskih testova stoji 1500 kuna. Konačni je saldo razvidan, s tim da propisano nije ni da tvrtke moraju platiti testove pa se možda neke odluče i na varijantu da taj trošak snosi sam radnik.
Država je već poručila da ona testove plaćati neće. Što se, konkretno, brojki za potpore u srpnju tiče, HZZ je dosad zaprimio tek nešto više od šest tisuća zahtjeva poslodavaca, dok je, primjerice, za lipanj potporu tražilo njih više od 27 tisuća, a za svibanj 35 tisuća. Ne očekuju ni za srpanj u HZZ-u puno manje od barem 20 tisuća prijava, ali većina će se poslodavaca, čini se, odlučiti na njihovo slanje sljedećeg tjedna, kad se testiraju necijepljeni. Podsjetimo samo kratko, Ministarstvo rada na uvjetovanje potpora COVID potvrdama odlučilo se kako bi potaknuli upravo na cijepljenje.
>> Pogledajte i ovaj video: Austrijanci popisali sva pravila za odmor u Hrvatskoj
Treba platiti sam radnik koji se ne želi cijepiti