Ovo je naša nova strategija gospodarskog rasta koja će okolišu i planetu više davati nego što će oduzimati u smislu prirodnih resursa, objavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavljajući računicu po kojoj će Europska unija u sljedećih deset godina odnekud stvoriti tisuću milijardi eura za investicije u zelene tehnologije.
“Politička poezija”
Ključni je dio iznesenog plana da se stvori novi Mehanizam za pravednu tranziciju, težak oko 100 milijardi eura, što je novac kojim bi se ublažili negativni učinci prelaska s visokougljična industrije na niskougljična. Prema Komisijinu izračunu, od tih 100 milijardi eura Hrvatska bi mogla dobiti 879 milijuna eura. Za usporedbu, Austrija 867 milijuna eura, Slovenija i Mađarska svaka po 1,2 milijarde eura, Slovačka 2,1 milijardu eura, Češka 7,7 milijardi eura, Njemačka 13,4 milijarde eura, a Poljska najviše – 27,3 milijardi eura.
Ipak, ni nakon Komisijinih odluka donesenih u utorak u Strasbourgu nije svima jasna računica i koliko točno dolazi iz kojeg proračuna (koliko iz europskog, koliko iz nacionalnih ili regionalnih), a koliko se EU nada da će privući milijarde privatnih investitora, banaka i fondova.
– Oprostite, ali kad pogledam stvarne brojke, sve to izgleda više kao politička poezija nego politički plan. Pretjerivanje u najavama i podbacivanje u provedbi neće učiniti zelenu tranziciju uspješnom – komentirao je njemački europarlamentarac iz redova zelenih Reinhard Buetikofer.
Od tih 100 milijardi zamišljenih za Mehanizam za pravednu tranziciju, samo je 7,5 milijardi eura stvarnog novog novca iz proračuna EU, a ostalo se odnosi na poseban program za privlačenje privatnih ulaganja i na subvencionirane kredite Europske investicijske banke.
– Postoji ozbiljan rizik da bi se financijske potrebe ove nove inicijative mogle pokriti daljnjim rezovima sredstava za koheziju. Borit ćemo se protiv toga, i to zajedno s Europskim parlamentom i svim dionicima u području kohezije – izjavio je Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke iz redova SDP-a koji je u Odboru regija Europske unije izvjestitelj za ovu temu mehanizma za pravednu tranziciju.
Europski parlament jučer je usvojio stav o Zelenom planu koji je Komisija predstavila prvi put u prosincu, a koji podrazumijeva da EU postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. EP podržava taj cilj i zalaže se za još ambicioznije planove, odnosno smanjenje emisija do 2030. za 55 posto u odnosu na referentnu 1990. godinu.
Ovisni o ugljenu
Ključno je, međutim, pitanje što će reći države članice, koje su na posljednjem summitu u prosincu pokušale sve zajedno stati iza cilja o klimatskoj neutralnosti do 2050., ali je Poljska ostala jedina koja na to nije mogla pristati, barem ne dok ne vidi izračun o tome koliko bi to koštalo poljsko gospodarstvo, uvelike ovisno o ugljenu, i koliko bi Poljska mogla dobiti novca iz EU ako bi krenula putem ambiciozne zelene tranzicije.
Zemlje poput Poljske strahuju od gubitka velikog broja radnih mjesta. I Njemačka je ovih dana u jednoj studiji izračunala da bi prelazak automobilske industrije na proizvodnju električnih automobila mogao ugroziti 410 tisuća radnih mjesta u Njemačkoj u sljedećih deset godina.
– U interesu je država članica da što ambicioznije ispunimo rezultate koje smo si postavili Zelenim planom. Sve države i svi građani moraju shvatiti kakvi su ulozi: ako se klimatske promjene nastave sadašnjim tempom, posljedice i cijena koju plaćamo bit će golema – smatra Ursula von der Leyen.
VIDEO Prosvjed zbog klimatskih promjena
Još jedna kretenska ideja briselskih birokrata. Ništa hrvatska ne dobija jer uplaćuje u proračun nakaradne tvorevine zvana EU 650 miliona eura godišnje a ludi EU birokrati potom dijele te novce kao da su njihovi.