Kakva su iskustva hrvatskih građana na internetu, kako se najčešće povezuju i kako odabiru operatora te što rade u online svijetu, istražila je i ove godine regulatorna agencija HAKOM. Navike korištenja internetom iz prethodnih godina nisu se znatnije mijenjale. Stoga ne iznenađuje, da se najveći broj korisnika, njih 88 posto, internetom najčešće koristi za čitanje elektroničke pošte, 85 posto za praćenje društvenih mreža, a glasovne i videopozive putem interneta ostvaruje 83 posto korisnika.
Kada je riječ o aplikacijama za dopisivanje, odnosno chatu, na prvom je mjestu također WhatsApp, aplikacija u vlasništvu Mete, koju koristi 91 posto korisnika. Na drugom mjestu je Facebookov Messenger koji koristi 76 posto korisnika, dok Viber koristi 72 posto ispitanika HAKOM-ove ankete. Malo je izmijenjen poredak na prva tri mjesta i kad je riječ o korištenju glasovnih poziva, pri čemu gotovo 60 posto ispitanika vrlo rijetko ili nikad ne koristi tradicionalne glasovne pozive, a najčešće korištena aplikacija za glasovne i videopozive je WhatsApp (86 posto)., potom slijedi Viber s 59 posto te Facebook Messenger s 47 posto korisnika koji koristi taj oblik telefoniranja.
VEZANI ČLANCI:
Kada je riječ o tome na koji način korisnici pristupaju internetu u kućanstvima. Većina njih ima ga u sklopu paketa usluga (77 posto), pritom smatraju da imaju sve potrebne usluge (čak 92 posto), što je povećanje u odnosu na prethodne godine (89 posto u 2022., 89 posto u 2021., 86 posto u 2020.). Na pitanje koje biste od sljedećih usluga željeli u budućnosti (intenzivnije) koristiti, polovina ispitanika odgovorila je da bi internet htjela koristiti za rad od kuće, dok je na drugom mjestu želja da internetom obavljaju usluge javnih servisa, za što se izjasnilo njih 38 posto, a isto toliko ispitanika izjasnilo se da bi usluge interneta intenzivnije željelo koristiti za obrazovanje na daljinu.
Pri odabiru operatora, ispitanicima je, pokazuju podaci, na prvom mjestu brzina interneta (78 posto), dok im je cijena nešto manje važna (74 posto). Ipak, čak 62 posto ispitanika promijenilo je operatora jednom ili više puta, a njih 54 posto kao najčešći razlog promjene navodi nižu cijenu konkurencije. S druge strane, tek povećanje cijene između 10 do 20 posto utjecalo bi na promjenu operatora. Iako im je, kažu, brzina važna, njih gotovo trećina ili 29 posto nikada nije provjerila brzinu interneta, dok 36 posto anketiranih s brzinama interneta manjim od 100 Mbit/s navodi da nemaju potrebu za većom brzinom ili pak, da nisu spremni platiti više za brži internet (32 posto). Više od 50 posto korisnika izjavilo je da su od operatora dobili informacije o maksimalnoj i uobičajenoj brzini, a dok je njih manje od polovine, (46 posto) dobilo informaciju o minimalnoj brzini interneta.
Istraživanje je pokazalo kako je HAKOMetar i HAKOMetar Plus, aplikacije koje je izradio regulator, mjere brzinu interneta, i bitan su dokaz u eventualnoj pritužbi na operatore, koristila tek petina korisnika, dok 57 posto ispitanika još uvijek ne zna za ove aplikacije. Kada je riječ o zadovoljstvu funkcioniranjem interneta, podaci upućuju na relativno visoku razinu zadovoljstva uslugama. Ipak, više od polovine korisnika, njih 55 posto, kontaktiralo je korisničku službu više puta. U pravilu su korisnici bili zadovoljni, više kvalitetom negoli brzinom. Najčešće poteškoće bile su prekid pristupa internetu, loša brzina te problemi s WiFi mrežom. Rezultati su slični kao i prethodnih godina, ali je u 2023. nastavljen trend poboljšanja vezano za internet (manje je zamijećeno problema s prekidima i manje problema s WiFi mrežom).
Prijava kvarova IPTV usluge također se smanjila s 19 posto na 14 posto te je nešto više onih korisnika koji nisu zamijetili nikakvu poteškoću (rast s 12 posto na 15 posto). Korisnici su sve više zadovoljni s uslugom fiksnog interneta (69 posto), dok zadovoljstvo korisnika mobilnim internetom za kućanstvo blago opada (61 posto). Više od polovine ispitanika kontaktiralo je korisničku službu više puta, pri čemu je postojalo malo veće nezadovoljstvo brzinom javljanja naspram kvalitete zaprimljenog odgovora. Kada je riječ o sigurnosti, čini se da korisnici uče što nije uputno raditi online, te gotovo svi poduzimaju neke aktivnosti. Ispitanici najčešće vode brigu o sigurnosti izbjegavajući preuzimanje neobičnih aplikacija i aplikacija iz nepoznatih izvora.
Kibernetičke napade ili zlostavljanje na internetu iskusilo je oko 17 posto korisnika u 2023. (porast u odnosu na 2022. kad je to bilo 14 posto i 12 posto). Takve je napade ili nasilje na internetu prijavilo 22 posto korisnika (u 2022. oko 18 posto), a najčešće je prijavljeno policiji ili društvenoj mreži na kojoj su se dogodili. Anketa je provedena krajem rujna na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika u dobi od 18 do 65 godina. Ispitivanje javnosti za HAKOM je provela agencija 4 Market Research.
VIDEO WhatsApp prestaje raditi na nekim mobitelima, provjerite je li vaš na popisu