U anketi koju je svojedobno proveo Koordinacijski odbor društava i udruga umirovljenika Hrvatske pošte i Hrvatskih telekomunikacija na čelu sa Želimirom Manenicom, stanari više od četiri tisuće zgrada na širem području Zagreba izrazili su interes za ugradnju dizala. Riječ je uglavnom o starijim zgradama, od kojih je dio kasnije stradao i u potresima prošle godine.
Stoga je hrvatska eurozastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan sada zatražila pojašnjenje od Vlade uključuje li inicijativa “Obnova zgrada i reforme” kojom se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) predviđa obnova zgrada stradalih u potresima u Zagrebu i na Baniji – i sufinanciranje ugradnje dizala u višekatne zgrade oštećene u prošlogodišnjim potresima.
VIDEO: Ministar Marić o odobrenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Pitanja puno, a odgovori?
– Građani su jako zainteresirani za ovo pitanje, redovito dobivam upite. Pozivam Vladu i resorna ministarstva da se očituju i informiraju građane, da se ne bi dogodilo da radi slabe informiranosti zainteresirani propuste priliku – kazala Borzan, koja se već duže vrijeme zalaže za sufinanciranje ugradnje dizala iz europskih fondova.
– Ako mjera zaista podrazumijeva sufinanciranje ugradnje dizala, građanima je potrebno objasniti pod kojim uvjetima, u kojem postotku i kada će se moći prijaviti za taj iznimno važan posao – ističe Biljana Borzan, SDP-ova eurozastupnica koja je inicijativu za ugradnju dizala pokrenula u listopadu 2017. kada je prosječna cijena ugradnje jednog dizala iznosila otprilike 350.000 kuna.
– Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak u nekoliko je navrata najavila realizaciju projekta i pozvala građane da se prijavljuju kada natječaji budu raspisani. U ovih nekoliko godina, otkad se borim da slabopokretne osobe dobiju ovu spasonosnu mogućnost, slične najave smo imali prilike čuti od više HDZ-ovih ministara, tako da ne vjerujem dok ne vidim. Nadam se da će ispuniti obećano, jer se radi o mjeri koja bi tisućama naših građana podigla kvalitetu života i omogućila im da dostojanstveno žive u svojim domovima – izjavila je B. Borzan.
Prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj je živjelo 758.633 osoba starijih od 65 godina, dok službenim podaci iz 2015. govore i o 511.228 osoba s invaliditetom. Oni kojima bi ovaj projekt značajno podigao kvalitetu života svakako su i obitelji s malom djecom koje moraju uza stepenice vući kolica i namirnice, dok je potres dodatno zakomplicirao stvari.
– Dizalo u višekatnoj zgradi nije luksuz. Umirovljenik koji živi na trećem katu zgrade bez dizala, u godinu dana prijeđe gotovo trideset tisuća stepenica. No kada godine i bolest učine svoje, ti ljudi praktički postaju zatočenici svojih stanova – stav je B. Borzan.
U energetskoj obnovi
Iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU potvrđuju kako je ugradnja dizala predviđena NPOO-m kroz energetsku obnovu zgrada. Vezano za novu financijsku perspektivu EU 2021.–2027. resorno ministarstvo je, tvrde, izradilo strateške dokumente – Sporazum o partnerstvu i operativne programe Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program – koji predstavljaju temelj za buduće investicije i među kojima je i mogućnost sufinanciranja ugradnje dizala – a poslani su EK na odobrenje.
– Financijska perspektiva EU 2021.–2027. podupire osiguranje pristupačnosti građevina za osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom, te iako Uredba EU nije izrijekom predvidjela sufinanciranje ugradnje dizala, postoji potencijal kroz specifične programe energetske učinkovitosti i smanjenja emisije stakleničkih plinova te promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim primanjima i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, starije životne dobi i s invaliditetom.
– Hoće li to odobriti EK, znat ćemo po odobrenju Partnerskog sporazuma i operativnih programa, ali već sada možemo reći da smo na dobrom putu i imamo pozitivne reakcije od EK – kazali su iz ministarstva.