Zakon o PDV-u i Zakon o zaštiti potrošača u praksi ipak nisu u koliziji, kako se to učinilo prvih dana primjene novog Zakona o zaštiti potrošača. Prema objašnjenju iz Ministarstva gospodarstva, Zakon o zaštiti potrošača ne određuje tko treba izdavati račune, već kaže da trgovac za prodani proizvod, odnosno pruženu uslugu mora izdati vidljivo i čitljivo ispisan račun. Pojam trgovca ne precizira. Osim toga, Zakon o PDV-u trgovce na tržnicama izuzima od obveze izdavanja računa, a Državni inspektorat se izjasnio da je Zakon o PDV-u iznad Zakona o zaštiti potrošača.
Provjera kvalitete
Iako je za Udrugu "Potrošač" trgovac i kumica, i prodavač u kiosku, i HEP, i HT, ipak neće inzistirati na izdavanju računa za svaku rajčicu ili luk, već isključivo kod prodaje lako pokvarljive robe. Račune moraju, smatraju, izdavati prodavači jaja, mliječnih proizvoda i ribe.
- Nedavno se dužnosnik veleposlanstva Europske komisije šokirao kad je ustanovio da je riba koju je kupio pokvarena. Takve opasnosti nema od, primjerice, mrkve, pa ćemo stoga inzistirati na tome da se računi izdaju u svakoj ribarnici i na svakom mjestu gdje se prodaju jaja, sir, vrhnje i meso - kaže Ilija Rkman, predsjednik Udruge "Potrošač". Dodaje i da kupac ima pravo u ribarnici tražiti provjeru, primjerice, kvalitete ribe.
- Možete tražiti da vam po obliku oka i boji škrga dokažu da je riba svježa. Veća riba pak, ako se može saviti od glave do repa da ne pukne, onda je svježa. Možete ju i pritisnuti prstom te ako se otisak vrati u prvobitno stanje, znači da je svježa - upućuje Rkman.
To se odnosi i na otvorene štandove na tržnicama koji prodaju neke od tih proizvoda. Ostali prodavači na tržnicama još će neko vrijeme moći prodavati voće, povrće i cvijeće bez obveze izdavanja računa.
Placevi će opstati
Prema najavama glavnog tržišnog inspektora Branka Jordanića, kontrola izdavanja računa na tržnicama pričekat će restrukturiranje tržnica prema europskim kriterijima. Suvremene zapadnoeuropske tržnice više su nalik na supermarkete, u zatvorenim ili natkrivenim prostorima s rashladnim vitrinama i blagajnama.
- Sumnjam da će naše klasične tržnice odumrijeti. Polovica zagrebačkih tržnica nije rentabilno, ali držimo ih jer bi ukinuti ih bio preoštar rez. Ljudi u Hrvatskoj vole tržnice i to bi jako loše primili. Dovođenje struje do svakog štanda i postavljanje blagajni te natkrivanje tržnica teško je izvedivo, smatram, bar još pet godina. No, država uvijek može donijeti neki novi zakon - iznosi Božo Granić, pomoćnik direktora zagrebačkih Tržnica i predsjednik Udruge hrvatskih tržnica.
Dakle, kumice na placu ne moraju izdavati račune za voće, povrće i cvijeće, ali moraju za sir, vrhnje i jaja.