Tijekom 2018. godine ukupna potrošnja za naoružanje i obranu podigla se na čak 1822 milijarde dolara, što znači da se u svijetu za ovu svrhu troši više novaca nego ikada prije. Iznos koji je potrošen na naoružanje prošle godine veći je za 2,6 posto u odnosu na 2017., a najvećih pet potrošača su SAD, Kina, Saudijska Arabija i Francuska.
Kupuju da se omile Trumpu
Rezultati su to posljednje analize Stockholmskog instituta za mirovne studije, poznatijeg kao SIPRI, koji još od 1988. prati stanje vojne potrošnje diljem svijeta. Trošak za naoružanje tako je sada čak 76 posto veći nego što je bio 1998., u vrijeme kad je hladni rat smatran prošlošću. Na žalost, situacija na geopolitičkoj areni potpuno se promijenila, pa su izdvajanja za obranu danas veća nego u vrijeme kubanske krize ili u vrijeme dok je u Bijeloj kući sjedio Ronald Reagan. U prosjeku, na vojnu potrošnju odlazi 2,6 posto globalnog BDP-a, odnosno po svakom stanovniku planeta utrošeno je 239 američkih dolara.
Apsolutni rekorder po vojnoj potrošnji je SAD, koji je 2018. godine u naoružanje i vojnu silu utrošio 649 milijardi dolara, što je gotovo jednako iznosu koji je potrošilo sljedećih osam velikih vojnih sila zajedno. Ovaj veliki proračun za naoružanje odraz je novog programa za kupnju oružja koji je 2017. godine donijela Trumpova administracija. Sljedeći veliki “igrač” na ljestvici je Kina, koja je 2018. potrošila 250 milijardi dolara na naoružanje. Rezultat je to procesa izgradnje kineske vojne sile koja otprije nekoliko godina prolazi veliku transformaciju. Peking naime ima u planu veliki “iskorak na more”, odnosno transformaciju iz zatvorene zemlje s ograničenom mornaricom, u globalnu vojnu velesilu koja se za primat na području južnokineskog mora i južne Azije bori sa SAD-om.
Na trećem mjestu po potrošnji je Saudijska Arabija, i to vjerojatno ne zato što joj tolika količina oružja doista treba, već zato što kupnjom američke vojne opreme gaji dobre odnose s Trumpom i njegovom administracijom. Tijekom 2018. Trump je potvrdio kako je s Riyadom sklopio vojne ugovore u vrijednosti oko 120 milijardi dolara pa ne čudi da je ubojstvo novinara Kashoggija u saudijskom konzulatu ili odrubljivanje glave političkim protivnicima saudijskog princa u očima Washingtona marginalna stvar. Uostalom, Saudijska Arabija vodi rat u Jemenu, ali joj naoružanje baš i ne pomaže jer ovu zemlju, na koju je Riyad izveo agresiju, ne može držati pod kontrolom. Četvrta je po potrošnji Indija, što ne čudi imajući na umu njene odnose s Pakistanom, dok je peta Francuska.
Štedljiva Njemačka
Iako Zapad uvelike optužuje Rusiju za agresivnu politiku i ekspanzionizam, vojna potrošnja Moskve sa 61,4 milijarde dolara je tek na šestom mjestu. I u padu je već dvije godine zaredom.
Za usporedbu – Amerikanci po stanovniku na oružje potroše 1984 dolara godišnje, a Saudijci su rekorderi s 2048 dolara po stanovniku. To je pet puta više nego što po stanovniku potroši Rusija (418 dolara).
No zato je vojna potrošnja država na istoku Europe koje se osjećaju ugroženima od Moskve, odnosno vojna potrošnja Bugarske, Letonije, Litve i Rumunjske u porastu od 18 do 24 posto u odnosu na 2017. godinu.
Među velikim vojnim silama najveći rast potrošnje imala je Turska, koja je s 19 milijardi dolara utrošila 24 posto više sredstava na obranu i naoružavanje u odnosu na 2017. Gledajući europske sile za naoružanje najmanje daju Nijemci - samo 1,2 posto BDP-a, odnosno 596 dolara po stanovniku.
Video - Oružje koje je imalo ključnu ulogu u oslobađanju Hrvatske
Mjereno u internacionalnim dolarima (Geary–Khamis) koji uzimaju u obzir PPP (paritet kupovne moći), jer naravno da ne košta izrada nečega u kini/indiji jednako kao i u SAD-u.... tada dobivamo ovakvu listu mjerenu u milijardama internacijonalnih dolara: SAD - 649 | Kina - 516,3 | Indija - 257,1 | S.A. - 160,4 | Rusija - 158,7 | Francuska - 68,1 | J.Koreja - 56,9 | Njemačka - 53,9 | V.Britanija - 53,7 | Japan - 52,44 |. To otprilike i je u skladu sa veličinom vojski pojedinih zemalja uz iznimku S.A. zbog rata u Jemenu i toga što svu opremu kupuju po nabildanim cijenama.