Za zdravi oporavak i veći rast BDP-a potrebne su strukturne reforme

Guverner HNB-a Boris Vujčić prognozira rast BDP-u u sljedećoj godini od tri posto, što je za pola postotna boda više u odnosu na prognozu od lipnja, no rast više neće biti temeljen na inozemnoj potražnji, nego na osobnoj potrošnji i investicijama, pa upozorava da takvi temelji ne mogu dovesti do većeg oporavka.

– Ovaj oporavak koji imamo je cikličke naravi. Njemu je na početku pridonio ulazak u EU kada smo imali veći izvoz, a sada slijedi oporavak domaće potražnje. No za veći rast potrebne su strukturne reforme, odnosno poboljšanje efikasnosti cijelog gospodarstva, a što do sada nismo vidjeli. Zato je krajnje vrijeme da krenemo u tom smjeru – poručio je Vujčić na susretu s novinarima. Uz veći BDP i smanjujemo rizike koje bi mogli imati uz sadašnju razinu duga, a rizici su vezani za povećanje kamata FED-a, smanjenje otkupa obveznica od ECB-a, rast inflacije...te političke rizike kao što su sankcije Kini, Rusiji.., te izbori u Njemačkoj i Francuskoj. 

Prema predviđanju HNB-a osobna potrošnja rast će sljedeće godine 0,7 posto, a godinu poslije 0,6 posto, a investicije 2017. godine 0,6 posto, a 2018. godine 0,9 posto. Očekuje se i povratak inflacije nakon duljeg razdoblja pada cijena, a koja bi sljedeće godine prema procjeni HNB-a trebala biti 1,6 posto. I to zbog već započetog rasta cijena nafte, koji će se u 2017. nastaviti, zbog inflatornih pritisaka u europodručju i jačanja dolara u odnosu na euro te učinka poreznih izmjena, a zbog većeg PDV-a na šećer i ugostiteljske usluge te rasta trošarina na cigarete i duhan te nove automobile. Prognoze središnje banke je i smanjivanje robnog izvoza, a upravo zbog spomenute manje inozemne potražnje.  

Očekuju i smanjivanje inozemnog duga u sljedeće dvije godine na 93,8 posto, odnosno 87,5 posto BDP-a. I javni dug će se smanjivati, prema procjeni sljedeće godine na 83,5 posto BDP-a. Manje pozitivna vijest za rejting agencije bit će predviđeno smanjenje primarnog suficita i povećanje negativnog strukturnog salda. U sljedećoj godini, rekao je guverner, očekuje se daljnji pad kamatnih stopa za državu, građane i tvrtke, ali i veći pristup financiranju tvrtki od strane domaćih banaka. Guverner je pozdravio mjeru oprosta dugova od strane banaka klijentima koji ne mogu vratiti dug, no upozorio je kako će biti potrebna kontrola porezne uprave, a kako ne bi došlo do zlouporabe. 

>> Gospodarstvo će rasti oko 3%, kamate i dalje padati

>> Marićeva predviđanja za 2017.: Rast BDP-a 3 posto, deficit unutar 2 posto