Od otkrića jame Jazovke prošlo je točno 35 godina, a na mjestu stradanja više od osamsto žrtvi, konačno će se izgraditi grobnica i spomen-obilježje. Plan je to Općine Žumberak, a u grobnici na području Sošica, za koju će se izdvojiti nešto više od 133 tisuće eura, bit će 410 lijesova. Arhitektonski projekt napravljen je te se trenutačno čeka raspisivanje natječaja za izvođača radova, a kad radovi konačno i počnu, trebali bi biti završeni unutar dva mjeseca.
Sama ekshumacija tijela iz Jazovke, podsjetimo, napravljena je u srpnju 2020. godine. Tada je Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo "zahtjevne i složene terenske aktivnosti na području općine Žumberak, koje su uključivale speleološko istraživanje i ekshumaciju posmrtnih ostataka iz jame Jazovka te probna iskapanja s ciljem utočnjavanja druge jame Jazovka".
– Ekshumacija posmrtnih ostataka iz Jazovke provedena je na temelju Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i sudskog naloga izdanog od nadležnog Županijskog suda u Zagrebu. Prvi put od otkrića postojanja jame Jazovka sustavno se i po svim pravilima struke pristupilo ekshumaciji posmrtnih ostatka žrtava iz speleološkog objekta.
Iz jame Jazovka, u pet intenzivnih radnih dana, izvađeni su posmrtni ostaci najmanje 814 osoba te se odmah po završetku ekshumacije pristupilo utvrđivanju minimalnog broja žrtava na temelju brojenja bedrenih kostiju. Nakon provedene ekshumacije, jama je još jednom detaljno pregledana kako bi se utvrdilo da su svi posmrtni ostaci izvađeni.
Dno jame dokumentirali su Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo unutarnjih poslova – nakon ekshumacije, poručili su iz Ministarstva branitelja, gdje su utvrdili i da su žrtve u Jazovki iz Drugog svjetskog rata te poslijeratnog razdoblja. Prema iskazima svjedoka, kazali su u Ministarstvu, žrtve su u jamu bacane u više navrata, nakon bitke za Krašić 1943. godine te nakon završetka rata 1945. godine. Tijekom ekshumacije prije gotovo tri godine tražila se i druga jama.
Mladen Kuka
– Provedena su probna iskapanja s ciljem utočnjavanja moguće druge lokacije Jazovka. S obzirom na prikupljena saznanja i iskaze ljudi o zabetoniranom otvoru moguće druge jame, pristupilo se pregledu terena na četiri mikrolokacije u neposrednoj blizini Jazovke probnim iskapanjima, međutim, nalazom nisu potvrđena saznanja – kazali su u Ministarstvu branitelja, kojem je savjetodavnu potporu tijekom terenskih istraživanja dao i Mladen Kuka, karlovački speleolog koji je Jazovku otkrio 22. siječnja 1989., nakon 14 godina tajne istrage. Deset godina poslije speleolozi su, uz pomoć patologa prof. dr. Žarka Danilovića, počeli s detaljnim registriranjem žrtava Jazovke unutar jame, a pretragom su uočili da su žrtve bile vezane žicom, a likvidirane mahom metkom u zatiljak.
– Imamo sve dokaze da su u jamu bačeni i ranjenici koje su partizani odmah nakon Drugoga svjetskog rata pokupili iz bolnice Sveti Duh, njih oko 270 te ih doveli u Sošice, likvidirali i bacili u jamu. Za ove ranjenike pobacane u Jazovku imamo i svjedočanstvo partizana koji je vozio autobus kojim su žrtve dovezene do jame. Drugi put više nije htio voziti kad je vidio što se ondje s ljudima radi – rekao je, u kolovozu 1999., za Večernji list dr. Žarko Danilović. U to se vrijeme, nakon analize lubanja, smatralo da u Jazovki leže ostaci 447 osoba, a u kasnijim zapisima, do analize Ministarstva koja je pokazala da je broj žrtava gotovo dvostruko veći, spominjao se broj 476. Nakon ekshumacije prije tri godine posmrtni su ostaci prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Zagreb, gdje se trebala provesti antropološka obrada, nakon koje je plan bio dostojno i trajno zbrinjavanje žrtva, "čemu će prethoditi zajedničko usuglašavanje oko lokacije izgradnje grobnog mjesta s jedinicom lokalne samouprave, mjesnom župom i udrugama koje njeguju sjećanje kako bi žrtve na dostojanstven način bile pokopane".
Kako doznajemo iz Ministarstva branitelja, posmrtni ostaci osoba iz Jazovke još su uvijek na Zavodu jer je proces obrade "složen i dugotrajan", a dodatno ga je usporio potres koji je oštetio zgradu ustanove.
I uz sve ove žrtve milanović govori da je u Hrvatskoj bio građanski rat!