Zabrana upisa novih studenata na zagrebački Ekonomski fakultet

Nakon opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju u Dubrovniku, bez mogućnosti da sljedeće akademske godine upiše novu generaciju studenata mogao bi ostati i zagrebački Ekonomski fakultet, a pojedinci spominju i splitski Ekonomski. Ta se priča proširila akademskim krugovima iako nitko od mjerodavnih ne želi javno govoriti o toj mogućnosti. Tvrde da bi sve sada bilo samo nagađanje jer je evaluacija u cijelosti odrađena samo za četiri visokoškolske ustanove, a tek na jesen, najvjerojatnije potkraj rujna, znat će se kako je prošlo preostalih 13. Naime, u proteklih godinu dana temeljito je "češljana" kvaliteta rada na 17 ekonomskih visokoškolskih ustanova.

Puna ih burza

– Pa vidjet ćemo kakav će nalaz biti, ne želim ništa prejudicirati i zato ne mogu reći što će naše Sveučilište napraviti ako se to dogodi nekoj od naših članica. Činjenica je da je pritisak studenata na Ekonomski fakultet jak i ne mogu reći da nisu imali problema, ali su i dosta toga doveli u red... S druge strane, naš Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina dobio je pohvale – komentirao je rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. Aleksa Bjeliš. Kao što je poznato, ekonomski fakulteti već godinama povećavaju broj upisanih studenata, najveći je dio studirao uz plaćanje, što je fakultetima punilo budžet, a studentima omogućavalo da, iako nisu blistali u srednjoj školi ili na prijamnom, ipak upišu ono što žele. U izboru ekonomije nije ih ometala ni činjenica da je već godinama na burzi rada najviše ekonomista. Posljednjih godinu-dvije, nakon žestokih afera koje su potresle zagrebački Ekonomski fakultet, koji je dislociranih studija imao i u okolici Zagreba, Sveučilište je počelo rigoroznije kontrolirati upisne kvote. A i mjerodavno ministarstvo odlučilo je temeljitije provjeriti što se i kako na fakultetima radi.

– Upis studenata iduće godine uskratit će se svima koji ne zadovoljavaju propisane kriterije, odnosno nemaju odgovarajući broj nastavnika i prostorne uvjete. Takvi će imati mogućnost u sljedećih godinu dana organizaciju i kvalitetu nastave dovesti u red, zatvoriti, primjerice, dislocirane studije, povećati broj zaposlenih... A ako to ne učine, zna se, nema novog upisa. Od kontrole kvalitete studija nećemo odustati ni pod koju cijenu – kratko je kazao ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs.

Ravnateljica agencija za visoko obrazovanje prof. dr. Jasmina Havranek podsjeća da je ovo samo početak evaluacije rada visokoškolskih ustanova u kojoj je "obrađeno" sedamnaest institucija s ekonomskog područja.

U sljedećoj 2011./12. akademskoj godini pod povećalom hrvatskih i inozemnih eksperata koji se bave tim poslom, a u organizaciji Agencije, naći će se 34 fakulteta i visoke tehničke škole. Sijedeće godine u ovo vrijeme znat će se kako su oni prošli. Prof. Havranek upozorava roditelje i buduće brucoše da pri odabiru fakulteta vode računa o akreditaciji svake te ustanove, a oprezni trebaju biti i kad odlaze na studij u inozemstvo.

Kvaliteta privatnika

– Dolaze nam djeca koja su na nekoj inozemnoj ustanovi, koja nema akreditaciju, završili neki studij. No, diploma je fakulteta ili visoke škole koja nema akreditaciju bezvrijedna, upozorava prof. Havranek. Iako se već godinama u javnosti stvara fama da su nekvalitetne privatne ekonomske škole, postupak evaluacije pokazao je nešto drugo. Prema neslužbenim informacijama, odlično su prošli Vern i Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta u javnosti poznatija kao Njavrina škola. One, za razliku od nekih koje su na državnim jaslama, odnosno na proračunu, imaju potreban broj zaposlenih.