Hrvatska neće zabraniti genetički izmijenjene organizme i proizvode, ali će određenim zakonskim rješenjima i pojačanim nadzorom inzistirati na tome da imaju točnu deklaraciju i da su u skladu sa standardima Europske unije. To je, pojednostavnjeno i skraćeno, sažetak jučerašnje rasprave na sjednici Vlade, na kojem će se temeljiti budući Zakon o hrani i Zakon o zaštiti prirode.
U međuvremenu, na snazi bi trebao biti Zakon o zdravstvenoj ispravnosti i nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe, izmjene kojega Vlada po hitnom postupku šalje na prihvaćanje u Sabor.
Pčele ne znaju gdje je hrvatska granica
A taj bi zakon, barem prema dosad izloženim namjerama predlagatelja, trebao uvesti nova i puno stroža pravila u promet hrane. - Ono što je na izgled lijepo, nije uvijek najzdravije - kaže šef Vlade Račan, a ministar Čačić vjeruje da će se domaći proizvođači hrane ubuduće lakše oduprijeti "prekrasnim paradajzima i sjajnim jabukama", što što su genetički modificirani. Dok ministar Crkvenac govori o Hrvatskoj kao oazi prirodne hrane bez genetičkih modifikacija, njegov kolega Vidović upozorava da "pčelice i vjetar ne znaju gdje su naše granice", odnosno da se Hrvatska neće moći dokraja zaštititi od genetički izmijenjenih namirnica.
Prema zakonskim izmjenama koje predlaže Vlada, zabranio bi se uvoz namirnica i predmeta opće uporabe koji nemaju propisane oznake i podatke na deklaraciji. Nadzorne će službe posebno na oku imati razne "dijetetske proizvode", među kojima je puno neurednog označavanja.
U nekim vrstama piva i energetskih napitaka i male su količine droga. Posebnim će pravilnikom biti propisane i druge vrste štetnih tvari kojih uopće ne bi smjelo biti u hrani, ili barem ne iznad propisanih količina.
Zakonom bi također bilo zabranjeno pripisivanje i reklamiranje ljekovitih svojstava, ako se time varaju potrošači.
Zabrana prodaje uz autoceste
Zabranjen bi bio i promet namirnica, na primjer, uz autoceste, a izvan prostorija i javnih mjesta određenih za prodaju.
Kako se na genetički modificiranoj hrani zarađuju veliki profiti, potpredsjednik Linić je tražio da se pooštreni nadzor financira iz tih profita. Ako se pak troškovi ispitivanja ispravnosti hrane i drugih proizvoda prebacuju na uvoznike, onda isti trošak moraju snositi i domaći proizvođači, da ne bi bilo diskriminacije, rekao je ministar Mimica.
Vlasnici automobila plaćat će ubuduće i posebnu naknadu za zaštitu okoliša. To bi bio jedan od izvora financiranja budućeg Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost, osnivanje kojeg Vlada predlaže Saboru istoimenim zakonom. Automobili emitiraju velike količine štetnog plina, kaže ministar ekologije Božo Kovačević. Visina naknade bit će određena naknadno, a plaćala bi se prilikom registracije vozila. Novac iz Fonda išao bi onima koji ulažu u zaštitu okoliša i štednju energije.
Za dobrovoljni mirovinski fond - 200 članova
Izmjenama Zakona o dobrovoljnim i obveznim mirovinskim fondovima, koje Vlada predlaže, želi se potaknuti njihov rad i štednja u trećem mirovinskom stupu. Dok je dosad za osnivanje obveznog mirovinskog fonda bilo potrebno 80 tisuća članova, sada je granica spuštena na 50 tisuća. Dobrovoljni fondovi više neće morati prikupiti 2000, nego samo 200 članova.
Hrvatska mora izmijeniti Zakon o vinu, na što je obvezuje Dodatni protokol o trgovačkim aspektima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. Zakon o potvrđivanju toga protokola Vlada šalje hitno u Sabor. Hrvatska je od EU dobila povoljne kvote izvoza vina (45 tisuća tona već u prvoj godini), ali mora ispuniti tu obvezu i uvesti enološke propise u skladu sa standarima EU.
Deana Knežević